Se Los Mak Interessado ho Guerra Sivil?
Precedente Diak ka La Diak ba Dissolve Parlamento?
Precedente Diak ka La Diak ba Dissolve Parlamento?
Carlos da Silva L.F.R. Saky
Krize politika iha TL seidauk hatudu sinal atu hotu. Refuziadu sira
seidauk fila ba uma. Barak sai husi Dili ba Distrito sira tanba senti Dili
la’os fatin seguro ba sira. Seluk sei hela nafatin iha fatin refuziadu sira ho
razaun oioin. Balu la fila ba uma, la’os tanba de’it situasaun seidauk normal
lolos, maibe mos tanba sira nia uma ahi han mohu eh baku rahun no na’uk mos.
Balu la fila ho fiar katak kuandu Mari Alkatiri seidauk sai husi PM signifika
krize seidauk hotu no deskontentamentu bele nakfera fila fali iha kualker
momento. Reseiu sira nee iha ninia fundamentu tanba deskontentamentu ba
Alkatiri ohin loron aumenta ba beibeik iha sorin ida no iha sorin seluk PM
Alkatiri ho Rogerio Lobato fahe kilat ba ema sivil sira. Informasaun kona ba
fahe kilat nee la’os rumores maibe rona rasik husi sivil sira nebee simu ona
kilat nia ibun liu husi reportagem sira nebee fo sai iha televizaun ABC, RTP,
Metro TV, ANTV ho radio no jornal nasional ho internasional sira.
Ohin loron Timoroan sira terus tebes. Ema barak dehan situasaun ohin
loron aat liu dok ida iha 1999. Nee signifika PM Alkatiri ninia sala mos la
kaman liu jeneral assassinio sira Indonezia nian.
Iha 1999 militar Indonezia sira mak forma milisia. Milisia sira la’os
kaer kilat rakitan de’it, maibe mos kilat automatiku. Ohin loron, tuir
alegasaun katak PM Alkatiri ho Rogerio Lobato mak forma milisia armado sira
nee. Milisia “Alkatiri” ho “Rogerio Lobato” nian nee la kaer kilat rakitan,
maibe kaer kilat automatiku no moderno. Milisia Indonezia nian harii ho
objektivu oho ema sira nebee defende ukun-an ba TL, enkuanto milisia “Alkatiri”
ho “Rogerio Lobato” nian, tuir Railos: foufoun au defende Governo to’o eleisaun
2007, maibe, ikus mai, PM Alkatiri husu sira hodi bele oho hotu lider sira
partido opozisaun, grupo peticionario, opozisaun interna iha Fretilin no padre
sira. (Repotajem Especial ANTV, 18/06/2007).
Akuzasaun nee todan tebes. Karik prova duni sira mak forma milisia no
fahe kilat, nee hanesan aktu politika ida nebee grave tebtebes iha rai ida
nebee bolu Estado Direito Demokratiku. Grave tanba sira la buka hametin sira
nia poder ho razaun, ho programa diak no tuir dalan demokratiku nian, maibe
defende sira nia poder liu husi dalan violensia nian, liu husi fahe kilat ba
ema sivil sira. Hahalok ida nee la’os ameasa de’it adversario politiku sira
nebee presiza tebes iha rai demokratiku ida hodi dinamiza desenvolvimento
politiku, ekonomico ho sosial, maibe mos halo povo moris iha ta’uk ho la
hakmatek nia laran. Hahalok ida la’os de’it kontra Kontituisaun RDTL nian,
maibe hatudu mos hahalok ditador, fasista ho militarista sira nian nebee
hako’ak metin poder liu husi meios legais ho ilegais hotu.
PM Alkatiri nega ona nia la forma milisia no la fahe kilat. Rogerio
Lobato seidauk loke ibun. Prezidenti Fretilin, Lu-Olo, mos nega katak Fretilin
la iha kilat no la fahe kilat. Maibe iha press conference Sr. Lu-Olo nian iha
semana liu ba iha TVTL, prezidenti Fretilin nian halo negasaun ida ho
kosar turu la para no halo kamiza hotu sai bokun. Sr. Lu-Olo ninia consciência
(hati nurani) rasik mak bele eksplika tan san mak kosar sira nee suli no duni
malu la para. Ita bele bosok mundu tomak, maibe la iha ema ida bele bosok nia
an rasik.
Matebian sira rihun ba rihun nebee mate ba ukun-an no hakarak diak ba
rai ida nee, ohin loron, sira hotu nia laran susar no tanis haree Timoroan sira
terus no mate iha ukun-an nia laran. Ema balu dehan, dala ruma, matebian sira
mak halo pressaun makaas ba Sr. Lu-Olo atu ko’alia buat ida lolos nian, maibe
tanba Sr. Lu-Olo lakohi halo, tanba nee mak lia los sira nee mak transforma ona
ba kosar sira nebee turu la para nee.
Ema hotu ohin loron ko’alia, inklui militante Fretilin sira nebee
hakarak diak ba TL, katak buat aat hothotu nebee mosu iha tinan hira ikus no
halo Timoroan sira terus no mate tanba provoka husi PM Alkatiri. La’os de’it
nia la iha kapasidade atu rezolve problema, maibe nia hakarak hamosu duni
problema sira nee hodi hametin ninia poder. To’o ohin loron, PM Alkatiri lakohi
assume responsabilidade politika ruma, nem hakarak haree ba ema rihun ba rihun
nebee terus no balu mate ona. Ba PM Alkatiri, poder ba nian hanesan buat
hothotu, neduni nia uza meio hothotu, inklui meio konstitusional ho
inkonstitusional, hodi defende poder nebee iha ona nia liman laran.
Depois de iha pressaun barak husu hasai Alkatiri husi PM, Jacob
Fernandes, aktual vice-prezidenti PN nian, la buka interpreta didiak ema rihun
ba rihun nia aspirasaun, maibe halo fali ameasa guerra sivil ida: Se hatun
Alkatiri, sei mosu guerra sivil. Alkatiri iha apoiantes barak (STL,
16/06/2006).
Ita la hatene Alkatiri mak iha apoiantes barak ou Fretilin. Karik
Alkatiri mak iha apoiantes barak, entaun, to’o loron nebee nia sai husi PM ou
mate ona, mak Fretilin mos mate ona. Tanba ema tuir Alkatiri, la’os tuir
Fretilin. Maibe, karik ema tuir Fretilin, entaun Alkatiri bele sai husi PM, no
bele loke fali partido seluk mos, Fretilin la sei mate. Fretilin iha tanba
necessidade, prinsipiu ho idealismo ida, la’os tanba Alkatiri. Fretilin mosu
atu defende ukun-an la’os tanba atu defende Alkatiri ho ninia interesses
pessoais.
Iha dalan ida de’it hodi salva Fretilin mak husik Alkatiri sai husi PM.
Maibe hakarak salva Alkatiri ho Fretilin hotu dala ida, bele sai fali hanesan
ditadu nebee dehan: “se mak hakarak buat hothotu sei lakon buat hothotu”.
Militante Fretilin hotu nebee hakarak diak ba partido ho rai Timor presiza halo
refleksaun boot ida kona ba ida nee. Karik bele kompara, Alkatiri hanesan ikan
boot no bokur ida, maibe, ohin loron, bele fa’an ho folin nebee barato
tebes mos la iha ema ida hakarak sosa, tanba ikan nee bubu, dois no dodok ona.
Krize nebee, ohin loron, halo Timoroan rihun ba rihun terus no balu
mate, nunee mos kilat nebee namkari ona iha ema sivil nia liman nebee dehan
Alkatiri mak fahe no halo Timoroan sira moris iha ta’uk ho la hakmatek, halo
Alkatiri nia naran la morin ona ba ema ruma. Ema sira matan aat mos la sei
fihir sala tanba sira bele horon ikan nebee diak ho aat. La normal mak ema sira
matan ho nia horon sei diak la konsegue distingui ikan diak ho aat, la konsegue
distingui ikan bokur ho ikan bubu no taka matan susu ikan sira bubu, dois ho
dodok ona.
Deklarasaun vice-prezidenti PN, Jacob Fernandes nian iha leten, hatudu
de’it katak lider aktual sira Fretilin nian falta de sensibilidade no hakarak
de’it guerra sivil, tanba nee sira kontinua halo ta’uk povo Timor ho militante
Fretilin sira ho ameasa guerra sivil. Sira hakarak duni guerra sivil, nee ema
ruma la duvida, tanba nee mak sira fahe ona kilat ba ema sivil sira. Maibe ho
prezensa forsa internasional nebee sei aumenta ba beibeik, sei hasai hotu kilat
husi ema sivil sira nia liman. Alkatiri ho Rogerio Lobato mak interessadu tebes
ho guerra sivil, maibe sira nia plano halai sala ona, tanba ema sivil barak mak
loke sai ona sira nia jogo foer nebee halo ema atu muta. Nem ema Fretilin
hotu hakarak guerra sivil, tanba nee, sira rasik mak denunsia sai plano
kriminozu sira nebee hakarak halo mate tan Timoroan sira.
Tuir lolos, Alkatiri la iha ona kondisaun kontinua nafatin hanesan PM.
Tanba krize politika, militar ho humanitaria nebee ohin loron mosu la’os tanba
nia la iha vontade diak de’it hodi rezolve, maibe nia tuir hanaruk no haboot
krize nee. Grave liu tan, PM Alkatiri la’os viola Konstituisaun de’it hodi
haruka F-FDTL tun iha Dili iha dia 28 de Abril nebee halo mate ona ema balu,
nunee mos fahe ona kilat ba ema sivil sira hodi halo timoroan sira, ohin loron,
moris iha ta’uk ho la hakmatek nia laran. Hahalok ida viola makaas
Konstituisaun RDTL nian nebee garante moris hakmatek ho dame ba Timoroan sira
hotu.
Foufoun, PM Alkatiri ho Rogerio Lobato dehan katak partido sira
opozisaun mak hakarak fahe no halo fraku F-FDTL, maibe iha indikasaun katak
milisia nebee PM Alkatiri ho Rogerio Lobato forma mak ataka no oho membro
F-FDTL sira hanesan MNEC ho Defeza Ramos Horta dehan: “Informasaun nebe foin
ami simu la iha petisionario ataka Tasi Tolu. I afinal elementos balu ke
Ministro Interior Rogerio Lobato maka organiza, fo kilat ba sira. I sira duni
mak ataka Tasi Tolu” (STL, 14/06/2006).
Ikus mais, prokurador internasinal sira mos hatudu liman ba Rogerio
Lobato katak nia mak hamosu kaus militar ho humanitaria iha TL. Tuir jornal
boot semanário Portugal nian “Expresso” nebee cita relatorio prokurador sira
internasional nian iha TL katak, la hatene paradeiro “kilat barak nebee
Rogerio Lobato sosa ba polisia sira iha tinan hira ikus” (Expresso,
17/06/2006).
Prokurador sira nee fiar katak akontesimentu sira nebee mosu depois de
manifestasaun nebee grupo Peticionario sira halo iha dia 28 Abril hala’o husi
polisia ho grupo milisia sira nebee fiel ba Rogério Lobato.
Rogerio Lobato ema konfiansa Alkatiri nian, tan nee, hasai husi
ministro interior no foti kedas ba vice-prezidenti Fretilin nian. Tanba ema
konfiansa Alkatiri nian, neduni buat hothotu nebee nia halo, konserteza, ho
kuiñesimentu Alkatiri nian.
Iha entrevista ho “Expresso”, Rogério Lobato nega hotu akuzasaun sira
nee, maibe nia dun fali PR Xanana Gusmão, padre sira ho komandante jeral PNTL
Paulo Martins mak hakarak halo golpe de Estado. Dun sira hanesan nee la’os buat
foun, tanba Mari Alkatiri ho Rogerio Lobato ninia profissaun ida mak buka bibi
metan nee.
Buat hothotu nebee hato’o iha leten nee, la iha ida mak hatudu partido
sira opozisaun buka halo fraku instituisaun F-FDTL, maibe hothotu hatudu ba PM
Alkatiri ho Rogerio Lobato rasik. Sira mak fahe kilat no fo instrusaun atu oho
sira nia opozitor politiku sira. No grave liu tan mak ho kilat nebee “sira fahe
nee” hodi halo atake no oho ona membru F-FDTL sira iha Tasi Tolu.
Susar ba ita imajina, oin-sa mak xefe Governo ho membro Governo ida
bele “forma milisia no tau kilat iha liman” hodi ataka fali instituisaun legal
Estado nian hanesan F-FDTL? So grupo mafia ho terrorista sira mak bele halo
buat ida hanesan nee. Timoroan sira labele admite ema sira nebee iha mental
mafia ho terrorista nian ukun rai ida nee. Timoroan mate barak ona iha tempu
okupasaun, la presiza atu mate tan dala ida iha ukun-an nia laran iha mafia ho
terrorista sira nian ukun okos.
Ohin loron, iha faktu barak tebes ona sai hanesan baze hodi PR, Xanana
Gusmão, bele hola desizaun politika ruma. Bele dissolve Parlamentu hodi konvoka
eleisaun antesipada tanba vida rai ida nee nian paralizado total ona ou
suspende Alkatiri husi PM no hahu investigasaun ida tanba alegasaun fahe kilat
ba ema sivil nee.
Ema barak dehan labele dissolve Parlamento ou hasai Alkatiri husi PM
tanba ida nee bele sai precedente aat iha loron oin. Problema la’os precedente
aat ou diak, problema mak dissolve Parlamento no konvoka eleisaun antesipada
nee tuir Konstituisaun ou lae. Se ita haree ba ita nia Konstituisaun, PR iha
direito tomak bele dissolve Parlamento kuandu Governo lakon ona konfiansa husi
povo ou Governo nee provoka krize ida makaas tebes nebee halo unidade povo nian
rasik lakon no lori povo tama iha guerra sivil ida. Vida país nian, bele
dehan, ohin loron, paralizado tiha ona no prezidente Xanana rasik rekuiñese ida
nee iha ninia diskursu iha PN iha semana liu ba. TL rasik tama tiha ona iha
guerra sivil hanesan tiru malu iha Fatu Ahi ho Tasi Tolu no sivil sira mos
ataka malu tanba monu iha issue Lorosae ho Loromonu. Guerra sivil nee la to’o
namakari ba distrito sira tanba forsa internasional tama lalais mai TL no halo
mate kedas, maibe ninia impaktu seidauk lakon. Ema barak sei tuba iha kampu
refuziadu sira no sira nebee sai ba distrito sira seidauk fila mai Dili.
Teze nebee dehan dissolve Parlamentu eh hasai Alkatiri husi PM bele sai
precedente la diak, razaun ida nee falsu tebes. Tanba iha nebee-nebee, iha rai
demokratiku hothotu, kuandu Governo ida lakon konfiansa ona husi povo eh provoka
krize makaas mak unika solusaun mak dissolve Parlamento hodi konvoka eleisaun
antesipada. Kualker partido nebee aban bainrua kaer Governo mos tenki pronto
kuandu ukun la los no povo lakon konfiansa tenki prontu husu demissaun. Nee
la’os precedente aat, maibe tenki funsiona hanesan nee duni. Se ita hakarak honesto
(jujur), precedente la diak ba loron oin mak ida Prezidenti Republika la
dissolve Parlamento ou demite Governo. Precedente la diak tanba hatudu
Prezidenti Republika tolera ho Xefe Governo bele halo violasaun ba
Konstituisaun, tolera ho membro Governo sira nebee halo krimi tanba fahe kilat
ba ema sivil hodi prepara no halo guerra sivil no fahe kilat ba ema sivil hodi
ataka aparelho Estado nian hanesan F-FDTL ho PNTL. Aat liu tan mak buka defende
politiku ida hodi husik ema rihun ba rihun terus no mate.
Timoroan sira hotu hein atu PR Xanana Gusmão hola lalais desizaun ruma,
la’os atu adia beibeik desizaun nebee maioria husi Timoroan sira hein, dissolve
Parlamento ou suspende Alkatiri husi PM. Labele husik povo moris iha incerteza
(ketidakpastian) nia laran, tanba buat ida incerteza halo ema sai stress no
frustrado iha nebee bele lori sira ba iha aksaun sira ekstremu liu nebee susar
atu kontrola.
Ohin loron povo sei hein bainhira mak prezidenti Xanana hola desizaun
ida a favor ba sira. Maibe prezidenti Xanana kontinua ho ninia politika ida ziguezague
hodi defende Alkatiri mak bele iha certeza katak, povo sei lakon fiar ba nian.
Kuandu povo lakon ona fiar ba Xanana mak lalika tan mehi atu hetan dame ho
hakmatek iha rai ida nee. Tanba la iha ona figura politika nebee povo fiar no
fo mahon ba povo iha nebee halo TL monu iha kaus total ida.
Karik PM Alkatiri iha fuan, iha sensibilidade no hanesan ema normal,
tuir lolos la presiza ema seluk husu mak nia sai husi PM, maibe nia rasik mak
assume responsabilidade politika hodi sai rasik ho ain. Infelizmente, ambisaun,
poder ho dollar taka ema nia fuan ho matan, tanba nee sira la interesse ho ema
rihun ba rihun terus ho mate tanba sira nia politika nebee sala.
Ita hein atu prezidenti Xanana mos labele lakon ninia sensibilidade, no
keta iha buat ruma entre prezidenti Xanana ho Alkatiri mos diak liu rai ba
kotuk, hodi hola desizaun ida tuir povo nia hakarak hodi habadak lalais susar
ho terus oioin nebee povo hasoru. Labele buka tane nafatin ema ida viola
Konstituisaun RDTL momos iha povo rihun ba rihun terus no guardiaun
Konstituisaun nia leten.
Nota: Artigu ne'e publika iha STL, edisaun 19/06/ 2006