HASAI ALKATIRI HUSI PM OU ELEISAUN ANTESIPADA
* Carlos da Silva L.F.R. Saky
Kadi
nehan entre Governu ho Igreija to’o agora seidauk hatudu sinal atu
ramata. Tuir lolos polemika kona ba hanorin relijiaun iha ensinu baziku
fakultativu ou obrigatoriu bele ramata ona, maibe diskursu husi ulun
sira Fretilin nian hanesan fakar gazolina ba ahi nebee lakan ona sai
boot liu tan.
Iha tempu okupasaun, militar Indonesia sira haruka
padre ho bispo sira hasai batina tanba de’it bispo Ximenes Belo, iha
tinan 1989, hakerek surat ba Sekretariu-Jeral ONU nian hodi husu
realizasaun referendum ba TL no partisipasaun aktivu kleru sira nian iha
funu ba ukun-an. Tanba mos partisipasaun aktivu nee mak halo militar ho
milisia sira ataka Igreija no oho padre ho madre sira balu iha tinan
1999. Vaticano hasai D. Martinho da Costa Lopes husi TL mos tanba de’it
Igreija TL defende direito Timoroan sira nian ba ukun-an.
Depois
de massakre Santa-Kruz iha 1991, militar sira bolu no halo inkeritu
makaas ba amo Ricardo (ohin bispo Dili) tanba manifestasaun sai husi
Igreija Motael no amo Ricardo rasik mak dirije missa nee. Antes de ida
nee, TNI sira tiru mate jovem ida, Sebastiao Gomes, nebee subar iha
Igreija Motael nia laran. Iha 1997, padre Domingos Maubere ho padre
Filomeno Jacob, tama sai Timor-Portugal hodi koordena I Konvensaun
Nasional hodi hametin liu tan unidade entre Timoroan sira hodi bele funu
ba ukun-an.
Husi realidade sira nee, hatudu katak Igreija
partisipa aktiva no makaas tebes iha politika ukun rasik-an nian. Iha
tempo nebaa, la-iha ulun rezistensia ida haruka padre sira hasai batina e
balu husu no hatais tan padre sira nian batina tun sa’e foho ho sidade
hodi halo politika.
Ironiku liu tan mak na’i ulun nebee, ohin
loron, husu padre sira hasai batina, iha momento nebee padre sira halo
politika makaas ba TL ukun-an no militar ho milisia sira ataka Igreija
ho jovens sira makaas, ita nia na’in ulun nee, tuur kruza liman metin
iha Lisboa, nem partisipa iha kualker aktividade rezistensia nian iha
Portugal ou fatin seluk, maibe nia prefere ba tuir Rekunsiliasaun
Londres nebee jenerais Indonesia sira mak organiza hodi defende
autonomia TL iha Indonesia nia okos.
Husi buat sira nee hotu,
bele dehan, sira nebee, ohin loron, husu kleru sira hasai batina, sira
la iha moral no sensibilidade. La iha moral tanba kuandu kleru sira
defende sira nian intereses sira buka halo aproveitamentu maksimu, maibe
kuandu padre sira diskorda ho sira, sira la’os de’it husu padre sira
hasai batina maibe halo ofensa no insultos oioin ba kleru sira nunee mos
ba sarani sira hotu nebee mos hanesan militante no simpatizante
Fretilin.
Humillasaun (penhinaan) momos nebee povu TL tomak
haree ho matan mak hanesan TVTL fo sai (22/04/2005) iha nebee prezidente
Parlamento Nacional, Lu-Olo halo ba Vigario-Geral, Padre Apolinario
Guterres. Depois de hein iha horas rua nia laran iha varanda edifisiu
PN, foin Lu-Olo fo resposta katak lakohi hasoru Vigario-Geral,
reprezentante Igreija nian. Horiseik, loron ida tomak, Vigario-Jeral,
Apolinario Guterres hein husi tuku dader to’o lokraik mos prezidente PN,
Lu-Olo, lakohi simu. Ironiku duni, prezidente PN, Lu-Olo nebee ko’alia
dialogo ho paz makaas liu amo Papa Joao Paulo II, kuando Igreija ba
hasoru nian atu fasilita dialogo, nia lakohi simu reprezentante Igreija
nian. Parese sira lakohi fo importansia ba Igreija iha TL no fila kotuk
ba povo nebee dehan hili sira.
Ho buat hirak nee ita bele nota
buat barak, katak dialogo nebee sira ko’alia nee retorika duni, la’os
tanba iha vontade politika, tanba nee, reprezentante Igreija nian nebee
ba hein tiha iha varanda mos sira lakohi simu. Tuir lolos, Lu-Olo
hanesan reprezentante povu nian simu se de’it mak ba iha PN hodi rona
sira nian aspirasaun. Infelizmente, prezidente PN, Lu-Olo taka oda matan
uma povu nian ba povu rasik. Hahalok sira hanesan nee halo povu lakon
fiar la’os ba Governu de’it maibe lakon mos fiar ba PN nebee dehan
reprezenta povo.
Foin ita nota katak, afinal prezidente PN,
Lu-Olo, nunka iha pozisaun rasik, maibe tuir de’it ema seluk nia husu ou
hakarak. Tanba nee mak lakohi simu Vigario-Geral ho razaun katak nia
simu lia menon husi prezidente Xanana atu polemik nebee agora mosu husik
ba Governo ho Igreija mak rezolve.
Husi buat sira nee hotu, ita
bele hatene, tan-sa mak PN sai tiha hanesan Parlamento Fretilin nian,
tanba buat nebee PM Alkatiri husu no hakarak halo, iha PN, Deputadu husi
Fretilin nian, hothotu halo koor, tanba prezidente PN, Lu-Olo, mak
hanesan porta-voz PM Alkatiri nian. Buat nebee la tuir PM Alkatiri nia
interesse, mesmo ke diak, sira hotu vota kontra, tanba PN la’os hanesan
instituisaun independente ida, maibe sai tiha hanesan satelite Governo
nian. Buat sira nee hotu halo PN ida agora lakon kredibilidade iha povu
nian matan, tanba sira la defende povu nian interesse, maibe defende mak
Governu ninian interesse. PN ida hanesan nee la merese hetan fiar ou
konfiansa povu nian, maski foufoun povu fo fiar ba sira.
Politika
ho ambisaun ba poder, dala ruma, halo ita nega ema seluk (Igreija) nian
papel hodi halo klaim katak ita mesak de’it mak funu, maibe ita haluha
katak, ema seluk nian papel mos tuir determina ukun-an nebee ita hotu
hakarak. Ita haluha tiha katak politika hanesan konjuntu ida husi aksaun
oioin (ki’ik ho boot) nebee ema grupo oioin halo iha fatin la hanesan
hodi bele to’o ba vitoria nebee hothotu halo ba ninia objektivu
prinsipal. Iha tempo okupasaun Indonesia nia okos, ema, grupo, partido
politik, sosiedade sivil (Igreija, Universidade, NGO) oioin tuir
partisipa aktivu iha luta iha fatin la hanesan mak halo TL hetan nia
ukun-an, la’os ema ida de’it ou organizasaun eh partidu de’it mak halo.
Tanba nee, ukun-an ida nee, tenki ba Timoroan hothotu, labele iha
diskriminasaun eh favorese ema eh grupo balu de’it.
Ohin loron,
mosu tensaun makaas iha TL, tanba Governu “desafia” (menantang) Igreija
Katolika, katak, sira hakarak haree Igreija nian forsa to’o iha nebee.
Sira hakarak haree ema hira mak apoia Igreija no ema hira mak apoia PM
Alkatiri. Tanba buat nee ho seluseluk tan lori Igreija mobiliza sarani
sira ba iha manifestasaun nebee to’o ohin loron la’o dadaun iha Dili
laran.
Tanba “desafia” malu, neduni, susar tebes hakotu polemika
nebee iha impaktu nasional nee liu husi dalan nebee bolu “win-win
solution” (parte rua hotu manan), maibe sei liu husi dalan nebee bolu “a
politika e’ a soma nula”, katak parte ida sei manan no ida sei lakon.
Igreija ohin loron ho ninia sarani sira iha terreno ona, maibe to’o iha
nebee sira atu atinji sira nian objektivu ida hatun PM Alkatiri ita
seidauk hatene. Se PM la monu, nee signifika iha luta politika ida nee,
Igreija sai “derrotado” no “enfraquecido” iha sarani no povu TL nian
matan no Governo, liliu PM Alkatiri sai reforsado no forte liu tan.
Kuandu Governo no PM Alkatiri sai reforsadu mak buat nebee Igreija ho
sarani sira sei defende iha loron ikus mai la sei iha folin. Tanba nee,
aksaun Igreija ho sarani sira nian agora nee determinante tebes.
Determinante tanba bele halo Igreija hetan respeito liu tan husi
autoridade sira arrogante ou Igreija lakon kredibilidade tomak iha
sarani sira nian matan kuando la manan iha kombate politika ida nee.
PM
Alkatiri bele monu ho manifestasaun nee? Bele monu no lae. Monu kuando
numero manifestasaun aumenta ba beibeik no provaka krize makaas iha TL.
Tanba ho krize makaas bele sai razaun ba prezidente Xanana hodi husu
demissaun PM Alkatiri nian, tanba papel Presidente nian ida mak buka
assegura estabilidade no garante instituisoens demokratikas. Husu
demisaun tanba PM mak hanesan fonte krize hothotu iha TL nian, la’os
parte solusaun problema nian.
Tuir lolos, prezidente Xanana bele
halo konsiderasaun ona atu husu demisaun PM Alkatiri nian, tanba PM nee
la’os ema demokratiku, maibe hanesan ditador ida tuir Igreja ho sarani
sira nian haree. Tanba hanesan ditador, neduni halo institusoens
demokratikas sai la demokratiku hotu no lakon ona fiar husi povu, ho ida
nee bele serve ona hanesan baze ida ba prezidente da Republika hodi
husu demisaun PM Alkatiri nian.
Husu demisaun iha nee iha oin
rua, ida husu demisaun PM Akatiri nian implika hasai PM Alkatiri hodi
troka fali ho ema Fretilin seluk hodi kumpri mandato to’o eleisaun
legislativa foun mai.. Ida seluk implika disolve PN no tenki konvaka
eleisoens antesipadas. Solusaun ida ikus sei lori kustus oituan tanba
presiza osan hodi organiza eleisaun antesipada. Ida primeiro hanesan
solusaun ida diak ba estabilidade no diak mos ba Fretilin. Maibe, PN ida
agora nee mos la iha kredibilidade, tanba de’it prezidente PN sai porta
voz PM Alkatiri nian, neduni susar tebes hetan konfiansa husi povu.
Se
kaer metin Governo ho PN ida agora, iha eleisaun mai, iha kustus boot
tebes ba Fretilin, tanba Governu nunee mos membro PN nebee domina husi
Fretilin lakon konfiansa husi povu tanba de’it membru PN sira la hala’o
ninia papel ho diak nebee bele kontrola Governo maibe fo an hodi Governo
mak kontrola fali sira. No deputado barak liu mak sai “yes man” no la
defende povu nian intereses. Rona de’it aspirasaun mos sira lakohi ona,
hanesa buat nebee akontese ba reprezentante Igreija nian, sa-tan atu
defende povu nian intereses.
Diak liu ba Fretilin mak tenki halo
eleisaun antesipada hodi bele muda Governo Alkatiri nian nebee lakon
fiar husi povu nunee mos muda deputadu sira hotu “yes man” nunee bele
reforsa fila fali Fretilin iha eleisaun mai no forma Governo no PN ida
nebee demokratiku, transparente, responsavel no kredivel.
* Sociologo
Artigu ne'e publika iha Forum Haksesuk, 26/04/2005