LU-OLO PRESIDENTI IHA SURAT TAHAN
Alkatiri mak Presidenti de Faktu
Alkatiri mak Presidenti de Faktu
Carlos da Silva L.F.R. Saky
Antes
de eleisaun legislativa hahu, Alkatiri ho Lu-Olo kanta makaas katak,
Fretilin sei manan ho halimar iha eleisaun presidencial ho legislativas.
Ate dehan manan eleisaun presidencial iha 1ª volta kedas. Maibe
eleisaun presidencial hahu tiha ona, iha primeira volta, Lu-Olo manan ho
kosar metan suli, alias hetan de’it 28%. Iha 2ª volta mai, dala ruma,
Lu-Olo ho Alkatiri «bele» sai kamutis se resultado la tuir sira rua nia
makina nian konta.
Molok hahu eleisoens presidenciais, jornalista
sira tasi balu nian husu Lu-Olo, karik nia la manan iha eleisaun nee,
Fretilin sei halo violensia ka lae. Lu-Olo hatan katak, nia la garante
sei iha violência ou lae. Nee signifika buat rua: 1) Lu-Olo la iha
influencia ba militante Fretilin sira tanba nee labele evita violencia
no 2) Lu-Olo ho Alkatiri rasik mak husik violensia sira nee mosu tanba
nia la manan eleisaun. Mosu duni violensia iha fatin balu kuando Lu-Olo
okupa 3º lugar iha kontagem provisoria. Lu-Olo rasik protesta makaas
katak, ninia makina halo konta nia hetan 40%, maski kontagem de votos
seidauk hotu. Maibe rezultado final nebee CNE fo sai, Lu-Olo hetan de’it
28% no nia rasik la protesta ona tanba nia mak sai vencedor iha 1ª
volta. Ita hein Lu-Olo bele banati tuir kandidatu sira partido opozisaun
nian, nebee lakon ou lakon tanba manipulasaun mos, sira la incita
violensia no buka halo kalma nafatin sira nia militante ho simpatizante
sira. Karik mosu milagre ruma Lu-Olo mak manan, Horta mos tenki respeita
resultado nebee iha no labele incita violencia. Agora, see mak lakon,
tenki prova ba povo Timor katak sira iha maturidade politika duni no
simu derrota ho dignidade no aten boot.
Lu-Olo lolos ema diak,
maibe monu iha rede Alkatiri nian no la iha k’biit ou aten brani hodi
korre an. Hanesan baibain ema dehan, Lu-Olo ho Alkatiri usa malu hela.
Lu-Olo aproveita Alkatiri nia matenek no Alkatiri aproveita Lu-Olo nia
massa. Tanba sira precisa malu, neduni susar tebes husik malu. Maibe iha
relasaun de forsa ou influencia nee, Alkatiri mak makaas liu, Alkatiri
mak manda liu, tanba Alkatiri produz kilat musan, alias iha ideias,
enkuanto Lu-Olo hein no halo tuir de’it buat hothotu nebee Alkatiri
hakarak. Tuir lolos, Lu-Olo bele serbisu ho kualker militante Fretilin
iha lidernsa partido nian, maibe nia belit metin liu ba Alkatiri no
kopia tuir Alkatiri nia politika nebee halo ema hotu sai inimigo, neduni
susar tebes ba nian atu serbisu ho ema seluk ou kontrariu.
Iha
jornal Correio de Manha (14/04?2007), haktuir Lu-Olo nia afirmasaun ida
dehan «ou sou comandado ou torno-me comandante de novo». Haree husi
Lu-Olo ninia maneira halo politik to’o ohin loron, nia ema ida
«comandado», alias ema mak manda nian. Iha nee Alkatiri mak komanda
nian, maski hierarkikamente Alkatiri iha nia okos. Lu-Olo la sei sai
«comandante» enquanto la liberta an husi Alkatiri. Tanba komandante ida,
iha kombate laran, labele husu fali ba nia soldado, hau bele tiru ka
lae. Komandante mak trasa plano no fo ordem, la’os soldado mak fo fali
instrusaun ou ordem ba komandante. Lu-Olo durante nee, hanesan
komandante (alias prezidenti) Fretilin nian, maibe buat ki’ik ho boot
nia sempre husu ba Alkatiri no halo tuir Alkatiri nia hakarak.
Se
Timor iha presidenti ida nebee iha kompleksu de inferioridade makaas,
sei susar tebes defende interesse povo nian, tanba la brani kontraria
ema grupo oan ida nebee durante nee manda nia hakarak. Nunee, se nia sai
presidenti RDTL nian, mak sei aumenta tan de’it korrupsaun, nepotismo,
abuso de poder, halo buat ruma la tuir dalan demokrasia nian no sei
viola makaas Konstituisaun RDTL hodi reforsa sira nia poder autoritario
no ditatorial nebee durante nee sira pratika hela no halo Timoroan sira
hasoru susar ho terus oioin. Tanba hahalok sira nee mak lori presidenti
ASDT, Xavier do Amaral hodi dehan, «hili Lu-Olo ba presidenti RDTL
hanesan povo hili oho an rasik».
Pratika Nudar Kriteriu Lia Los Nian
Agora,
Lu-Olo mos halai tuir Alkatiri nia kotuk hodi kritika presidenti Xanana
halo abuso de poder tanba apoia abertamente kandidatu Horta. Iha nee
presidenti Xanana sala duni no merece hetan kritika makaas. Maibe
durante nee, Alkatiri ho ninia governo halo abuso de poder oioin iha
tinan 5 nia laran, Lu-Olo nebee eleito nundar representante povo nian,
taka ibun metin no nunka hasee Alkatiri ho Governo Fretilin nebee halo
abuso de poder oioin? Agora Arsenio Bano, membro Governo no membro CCF,
hetan akuzasaun husi PM Horta fahe fos ba Nuno Korka, lider artes
marciais nebee adere tiha ona ba Fretilin. Karik nee los, buat ida grave
tebes. Nee la’os abuso de poder de’it, maibe hanesan mos korrupsaun
ida. Korrupsaun la’os na’uk osan hatama ba bolsa de’it, maibe mos desvia
sasan povo nian ba iha interesse pessoal ou grupo oan ida nian. Fos
nebee iha atu fahe ba povo sira hasoru hamalaha, la’os fahe ba grupo
artes marciais ida hodi halo problemas ou halo pressaun ho intimidasaun
ba povo sira. Lu-Olo ninia imparcialidade, independencia ho
sensibilidade kombate abuso de poder, nepotismo ho korrupsaun iha nebee?
Nusa mak la kritika mos atitude Arsenio Bano ho Govreno Fretilin nebee
durante nee pratika buat hirak nee? Tanba privilegia grupo artes
marciais balu no ignora ou marginaliza sira seluk mak ohin loron hamosu
mos konflitus entre jovens sira. Neduni, diskursu sira dehan atu ajuda
jovem sira la liu hanesan retorika ida ou lia-fuan bosok ida hodi hakail
votos husi jovens sira. Maibe jovens sira mos la’os matan delek tomak.
Fretilin baibain dehan «a pratica é o criterio da verdade», i verdade
hatudu tiha ona iha tinan 5 nee nia laran, sa-ida mak Fretilin, Alkatiri
ho Lu-Olo halo ba Timor oan sira? Verdade mak hatudu Governo Fretilin
iha lideransa Alkatiri nia okos la kombate korrupsaun ho nepotismo,
verdade mak hatudu Governo Fretilin nian la hasai Timoroan sira husi
terus no susar oioin nia laran, maibe halo terus tan de’it Timor oan
sira liu husi krize boot politika ho militar nebee halo Timoroan sira
rihun ba rihun terus tebes. Verdade mak nunka promove dialogo ho partido
sira opozisaun no sosiedade sivil. Verdade mak ukun tuir ditadura nian
no halo abuso de poder makas.
Agora Alkatiri akuza Horta iha
halok hanesan ditador ida. Dala ruma Horta iha hahalok sira nee oituan,
maibe Horta ema ida nakloke ba dialogo no rona ema oioin nia aspirasaun.
Estranho tebes ema ida povo hatun tiha tanba ukun tuir autoritario no
ditadura nian agora facil tebes bolu ema seluk ditador hodi taka ninia
kanek rasik. Hanesan lolos naukten ida hakilar naukten seluk.
Foin
Horta dehan de’it karik nia eleito ba presidenti RDTL, nia sei haruka
tribunal loke fila fali prosesu kona ba fahe kilat ba ema sivil ou buka
hatene tuir se mak fo kilat ba Rogerio hodi fahe, Lu-Olo halo reaksaun
kedas katak, labele intervem ba serbisu tribunal nian. Haruka loke fila
fali processo nee la’os intervensaun ba tribunal, maibe buka lia los.
Kilat barak, ohin loron, sei iha sivil sira nia liman, tanba nee tenki
buka tuir autor moral ho material sira hodi sira bele responsabiliza ba
krimi nebee sira halo.
Lu-Olo ninia reaksaun halo ita bele
interpreta katak, kuandu nia mak sai presidenti RDTL nia, la taka dalan
atu: 1) perdua tomak ema sira nebee fahe kilat, tanba ema sira nee mai
husi estrutura Fretilin nian; 2) sei liberta ninia vice-presidenti
Rogerio Lobato nebee sedu ou tarde sei tama iha kadeia no 3) sei impede
tribunal hodi labele investiga autor principal sira fahe kilat ba ema
sivil sira.
Oinsa mak Lu-Olo atu defende justisa ba Timor oan
sira, se ninia vice-presidente rasik fahe kilat ba ema sivil, to’o ohin
loron Lu-Olo la kritika no la kondena? Tan-sa mak lideransa Fretilin
fasil tebes hasai membro CCF sira nebee iha opiniaun diferente ho
Alkatiri ho Lu-Olo husi Fretilin maibe la hasai Rogerio Lobato husi
vice-presidente Fretilin nian tanba kometi krimi boot fahe kilat ba ema
sivil? Ka ta’uk Rogerio Lobato denuncia sira hotu nebee envolve iha
krimi nee nia laran?
Se Lu-Olo sai presidenti RDTL nian, nia sei
sai presidenti ida iha surat tahan de’it, tanba Alkatiri mak sei manda,
Alkatiri mak sei sai presidenti ida lolos nian. Tanba iha tinan 5 nee
nia laran hatudu tiha ona Lu-Olo sai presidenti Fretilin ho presidenti
Parlamento Nacional (PN) iha surat tahan de’it, tanba buat hothotu
Alkatiri mak manda. Durante nee, ita la haree Lu-Olo nia obras ruma
nudar presidenti PN.
Atu halo Lu-Olo labele halai husi Alkatiri
nia sorin, Alkatiri hahu buka forma opiniaun publika no foti Lu’Olo hodi
bolu komandante Lu-Olo. Sira hakarak kria heroi ida hodi ekilibra ou
reduz influencia Xanana nian. Maibe susar oituan. Susar tanba, hanesan
komandante ita nunka rona Lu-Olo dirige assalto ruma iha tempo
resistencia nian no ita mos nunka rona komandante ruma naran Lu-Olo. Ema
hatene mak komandante Taur, Kamandante Konis, komandante David Alex,
komandante Lere, komandante Falur, komandante Sabika, komandante Ular,
komandante Venancio Ferras, komandante Maunana ho sst. Ate L7 nebee
la’os komandante rejiaun ruma mos ninia naran kuinesidu tebes, maibe
Lu-Olo nian ita nunka rona. Lu-Olo nia unika obra nebee Xanana foin fo
sai mak ida subar iha foho Boilo homan kohe hodi subar bandeira Fretilin
nian. Husi buat hirak nee hotu, karik Lu-Olo ho Alkatiri mehi atu Timor
oan sira bolu Lu-Olo «o Comandante» hanesan cubano sira bolu Fidel
Castro «el Comandante» susar oituan.
Iha fali estrutura sivil
nian, iha Lu-Olo nia biografia, temi Lu-Olo okupa pasta oioin, maibe ita
nunka hatene ninia obras ruma, ou hetan dokumentu ruma nebee temi kona
Lu-Olo nia obras. Foin iha 1998 ona, depois de komandante Konis Santana
mate, foin ita rona Lu-Olo nia naran, depois de nomeia fali nian ba iha
secretario CDF (Comissão Directiva da Fretilin) nian. Husi nee mos ita
la rona ninia obras ruma. Unika obra nebee kuinesidu iha Fretilin laran
mak ida Alkatiri ho Lu-Olo haruka surat subsubar husi kotuk ba malu hodi
halo golpe hasoru Jose Luis Guterres nebee iha tempo neba hanesan chefe
DEF (Delegação Externa da Fretilin) nian. Golpe ho historia negra
(metan) ida nee mak ohin loron halo Alkatiri ho Lu-Olo la husik malu no
sobu unidade ho demokrasia iha Fretilin nia laran.
Hakerek na’in
hakarak hakerek buat positivo ruma kona ba Lu-Olo, maibe dokumentos
hothotu nebee iha, la iha ida mak ko’alia kona ba aspecto sira positivo
nian. Maski Lu-Olo nia obra ema ruma nunka hatene, maibe ita tenki
rekuinese ninia terus ho ninia kontribuisaun barak ho oituan iha funu
libertasaun nian. Dala ruma ema sira ema la kuinese nia serbisu mak
makaas liu fali ema sira naran boot, maibe dala ruma mos ema la kuinese
tanba ladun halo buat boot ruma.
Militantes Fretilin Hakribi Lideransa Fretilin Nian
Fretilin,
nebee uluk, dehan partido povo nian, ohin loron halo ema barak hadok an
husi partido nee, tanba politika Alkatiri ho Lu-Olo nian nebee la
hatene rona, la haraik-an no la hako’ak ema hotu. Agora iha eleisaun nia
laran sente apertado ona, ou dehan ho lian portugues «arrasca» tebes
ona, foin buka halo aprosimasaun oioin hodi bele to’o ba iha poder.
Maibe susar tebes ona, tanba partido opozisaun sira hotu fila kotuk ba
Lu-Olo ho Alkatiri, tanba durante nee Fretilin la kuinese dialogo ho
kompromi, la kunsidera partido sira opozisaun hanesan parceiro no
adversario politika nebee tenki respeita no rona hodi dinamiza processo
desenvolvimento iha aspektu hothotu. Arrogansia nee mosu tanba sira
hanoin povo sei fo nia apoio ba sira to’o mate. Ida nee bele reflekte
iha Alkatiri nia afirmasaun nebee hakarak ukun to’o tinan 50. Maibe
resultado iha 1ª volta hatudu oin-seluk. Agora Alkatiri ho Lu-Olo la’os
halai tuir deit partido sira opozisaun nia kotuk hodi buka tulun, maibe
halai tuir mos Grupo Fretilin Mudansa nia kotuk. Halai tuir ema sira
nebee uluk Alkatiri fo marka ba sira ema frustrado no bulak sira nia
kotuk. Ema sira nee mos fila kotuk ba Alkatiri ho Lu-Olo. Agora ita la
hatene see los mak frustrado. Maibe resultado eleisaun prezidensial 1ª
volta nian halo Fretilin, liliu Alkatiri ho Lu-Olo frustrado tebes.
Fakar osan, fos ho mina makaas tiha ona, maibe dalan la kaber nafatin ba
Lu-Olo atu la’o ba iha Palacio das Cinzas, tanba povo la vota nafatin
ba sira. Ita hein sira bele kontrola sira nian frustrasaun hodi labele
provoka desestabilidade ho violencia bainhira lakon iha eleisaun sira
mai.
Koko ho meios oioin susar tebes ona manan povo nia laran,
neduni, Alkatiri ho Lu-Olo agora diverte (menghibur diri) an hodi dehan:
Eks kandidatu ba presidente sira bele la vota ba Lu-Olo, maibe sira nia
militante ho simpatizante sira bele vota ba Lu-Olo. Teoria ida nee los
no normal iha politika. Iha rai sira nebee ninia demokrasia konsolidada
ona, militante husi partido A bele vota fali ba partido B kuando nia la
gosta ninia partido nia programa ou kandidato. Sira nunka akuza malu
traidor, tanba nee normal iha politika. Iha Timor, la’os impossivel,
maibe sei susar oituan militante partido A vota fali ba partido B, tanba
sira hanoin partido mak fo han sira, neduni sira mate bandeira hun.
Maibe ema balu nia hanoin hahu muda ona. Iha 1ª volta eleisaun
presidencial nian, militante Fretilin barak lakohi mate bandeira hun
ona, alias lakohi vota ba Fretilin ho Lu-Olo. Nee iha eksplikasaun ida
de’it: militante Fretilin sira mos hakribi tebes ona ba politika
Alkatiri ho Lu-Olo nian no sira hahu manan konsiensia ona katak, la’os
partido mak fo han sira, neduni sira la precisa arriska sira nia futuro
ho sira nian vida hodi defende lideransa sira nebe ukun lalos.
Ita la hatene, baseia ba sa-ida mak Lu-Olo halo retorika katak militante
husi partido seluk nian sei vota ba nian. Maibe realidade hatudu tiha
ona iha 1º volta no sei akontese tan iha 2ª volta ho lejislativas mai
mak militante Fretilin barak la vota ba ninia partido ho kandidatu
rasik. Ida nee ita bele haree husi Fretilin nian klaim katak, sira iha
militantes hamutuk ema nain 270.000. Ita bolu militante tanba ema sira
nee dehan simu ona kartau Fretilin nian. Maibe iha 1ª volta eleisaun
presidencial foin liu ba, Lu-Olo hetan de’it 112.000 votos. Nee
signifika katak, 162.000 militantes Fretilin nian la vota ba Lu-Olo. Ema
sira nee baruk tiha ona ho Fretilin iha lideransa Lu-Olo ho Alkatiri
nia okos ka ema sira nee uluk simu kartaun mos naran simu de’it tanba
hetan pressaun ho ameasa ruma? Ka ema sira nee agora sai tiha ona husi
Fretilin no tama tiha ona ba partido seluk maibe Fretilin sei konta
nafatin? Ka ema sira nee tuir hotu Grupo Fretilin Mundansa nebee vota
ona ba Horta ou balu vota ona ba kandidatus sira partido opozisaun nian?
Se militante Fretilin de’it hamutuk 162.000 mak la fiar ona ba Lu-Olo
atu sai presidente RDTL nian, oin-sa mak militante husi partido seluk
nian bele fiar fali ba Lu-Olo? Se Lu-Olo rasik la iha kapasidade atu
unifika Fretilin nebee fahe malu makaas tanba sira nia politika nebee
sala, oin-sa mak bele unifika povo Timor nebee sira rasik mak fahe? Se
Lu-Olo rasik labele sai presidenti ba militante Fretilin tomak, oin-sa
mak bele sai presidenti ba povo Timor tomak? Husi faktu sira nee hatudu
katak Lu-Olo la iha kondisoens atu sai prezidenti RDTL nian.
Iha
2ª volta mai, mak Lu-Olo la konsegue hetan 112.000 votos, mak ita bele
to’o iha konkluzaun ida katak, resultado nebee hetan iha 1ª volta mai
husi jogo manipulasaun nian ida.
Fretilin koko ho meios oioin
hodi manan votos maibe susar tebes ona. Antes eleisaun hahu, Fretilin
liu husi Arsenio Bano fahe fos ba populasaun iha Oekusse hodi vota ba
Lu-Olo, maibe Lu-Olo lakon ho La’Sama iha fatin nee. Nee signifika katak
ema ida labele sosa ema seluk nia konsiensia. Indonesia uluk mos halo
hanesan nee, maibe sira la konsegue. Tuir lolos Fretilin aprende husi
GOLKAR hodi labele repete hikas politika foer sira nunee, maibe kopia
tomak politika GOLKAR ho FRELIMO nian, la sei halo diak ba Fretilin no
Timoroan sira. Fretilin atu hamrik fila fali, precisa hadi’a nia uma
laran no tenki rekuinese sala tomak nebee to’o agora Lu-Olo ho Alkatiri
lakohi assume. Ida mak fahe kilat ba ema sivil nee. Tanba Rogerio fahe
kilat la’os atu defende ninia familia, maibe nia fahe kilat hodi defende
poder Fretilin nian, tanba nee, Fretilin tenki assume ninia
responsabilidade. Tuir lolos, Lu-Olo ho Alkatiri tenki assume
responsabilidade tanba sira nain rua mak hanesan lider maksimu partido
nian. Infelismente, sira lakohi assume tanba sira hanoin an ho poder
de’it. Sira la hanoin povo.
Artigu ne'e publika iha Forum Haksesuk, 26/04/2007