PM ALKATIRI DITADOR DUNI KA LAE?
*Carlos da Silva L.F.R. Saky
Iha
okupasaun Indonesia nia tempu, iha violasaun barabarak no akontese mos
ema Indonesia halimar ho “hóstia” iha Remexio. Sarani barak la simu
hahalok nee, barak protesta, maibe la mosu manifestasaun ruma nebee
dirije husi kleru (padre ho madre) sira.
Primeira vez mosu iha
historia TL nian, kleru sira dirije manifestasaun kontra politika PM
Alkatiri nian. Manifestasaun nee parese hetan inspirasaun husi
revolusaun sira mosu iha Amerika Latina ho Filipina hodi hasoru rejime
ditatoriais ho totalitariu sira direita ou eskerda nian.
Razaun
nebee kleru ho sarani sira uza hodi hasoru PM Alkatiri mos la seluk,
katak, PM Alkatiri hahu hamoris ditadura ida iha TL. Husi nee ita bele
haree katak reivindikasaun kona ba hanorin materia relijiaun iha eskola
agora passa ba segundo plano, maibe plano prinsipal mak ejiji hasai
Alkatiri husi PM. PM Alkatiri ditadura duni ou lae?
Ditadura,
baibain, refere ba individu nebee halibur kbi’it (poder) iha nivel
politiku hothotu iha nia liman. Ditadura ohin loron hanesan sistema
politiku ida iha nebee ema ida eh grupu ida ou partidu ida iha poder
total ba vida, liberdade ho destinu individuos hothotu nian iha rai ida.
Se ita analize didiak PM Alkatiri nia ukun iha tinan hirak nee
nia laran, ninia komportamentu politiku reflekte duni pratikas ditadura
nian. Primeiru ita haree oin-sa mak nian halo sentralizasaun politika e
la iha transparensia iha ninia governasaun. Desizaun ki’ik ho boot nian
mak hola hotu, ministru sira nebee tuur iha “Conselho de Ministros” la
liu hanesan boneko moris ida.
To’o agora la iha eleisaun ba
administrador Distritu ho Subdistritu, maibe nia mak nomeia ema sira
nee. Tanba nomeia de’it, ema sira nee mos sente “berutang budi” ba PM
Alkatiri, neduni sira buka mak halo tuir PM Alkatiri nian interesse,
maibe la defende povu nian interese rasik. Kazu hamalaha nebee mosu iha
fulan hira liu ba, hatudu momos oin-sa mak administrador Distritu ho
Subdistritu sira halo koor ho PM Alkatiri katak povu la hamalaha, maibe
Igreija ho presidente Xanana rasik hatene iha ema hamalaha, neduni sira
halibur ai-han haruka ba fatin sira nebee hetan hamalaha nee.
Karakteristika
ema ditador nian seluk mak gosta halo intervensaun ba area hothotu,
area nebee tuir Konstituisaun la halo parte ninia kompetensia. Haree
de’it, PM Alkatiri la manda de’it Governu, maibe manda Tribunal to’o
Parlamento Nacional (PN). Halo prezidente PN rasik la sai neutro hodi
bele dirije PN nebee forma husi partido oioin. Halo prezidente PN,
Lu-Olu, sai hanesan prota-voz Governu nian, no liliu hanesan porta-voz
pessoal PM Alkatiri nian. Hahalok nee halo PN sai fraku no lakon
konfiasa husi povu, tanba la defende povu nia interesse, maibe defende
fali politika Governu nian nebee, dala ruma, la lori buat diak ruma ba
povu. Tanba mos razaun ida nee mak halo Francisco Xavier husu
resignasaun husi vise-presidente PN, tanba nia haree PN serve de’it
governu ho partido Fretilin nia interese.
Hahalok seluk tan nebee
karakteriza PM Alkatiri ninia Governasaun hanesan rezime ditatorial ida
mak hanesan halo perseguisaun ba ninia adversariu politik sira, hanesan
izemplu, sira hasai Sr. Mario Carrascalão husi nia uma ho razaun katak
uma nee uma Estado nian. Nunee mos la fo autorizasaun ba Partido
Democratico (PD) atu hadi’a uma tuan Dolog hodi halo ba sede. Ikus mai,
hasai jornal STL husi uma nebee sira uza hodi serbisu ho razaun uma
Estadu nian. Karik desizaun nee la iha objektivu politika mak la iha mos
razaun ba Fretilin hodi okupa nafatin edifisiu BP7 nebee ohin loron sai
sede Fretilin nian.
Maibe ditadura sempre ditadura, sira sempre
buka halo perseguisaun ba ninia adversariu politika. Iha Distritu
Kovalima, iha nebee Governu suspende hotu membru polisia ho mestre sira
ho razaun katak tuir aktividade PD nian, maski sira tuir aktividade iha
loron Sabado no la’os iha oras serbisu nian. Enkuantu funsionariu sira
seluk nebee uza kareta Governu nian no tuir aktividade Fretilin nian iha
oras serbisu, la-iha sansaun ruma ba sira. Baibain ditador sira buka
proteje nia ema, maski viola lei ou regras nebee iha.
Ditador
sira la’os buka isola ou marjinaliza de’it ninia adversariu politika,
maibe maijinaliza mos ninia kamarada sira nebee iha hanoin kritiku. PM
Alkatiri tama kategoria ida nee, tanba buka isola no marjinaliza ninia
kamarada sira hanesan Vitor Costa, Vicente Maubossi, Francisco Cepeda ho
sst., tanba de’it sira nee halo kritika ba ninia lideransa iha partidu
laran nunee mos iha Governu.
Ema diak no defensor direitus
humanus hanesan Aderito de Jesus, nebee mos Fretilin, tanba de’it nia
diskorda buat ruma ho PM Alkatiri, ita nia PM nebee dehan atu harii
demokrasia nebee diak liu rai seluk nian iha TL, la laran rurua trava
Aderito ho Aniceto Guterres hodi sai Provedor de Justisa hodi hili fali
Sebastião Dias Ximenes nebee ninia “track record” metan tebes iha area
direitus humanus nian.
Sinais ditadura nian seluk mak lakohi
rona aspirasaun no halo dialogu ho partidu opozisaun ho sosiedade sivil.
Tanba PM hanoin katak nia mesak mak matenek liu iha rai ida nee no ema
seluk mesak “supermi” hotu. Tanba nee nia nunka hakarak rona ema seluk
nian opiniaun ho aspirasaun. Haree de’it desizaun kona ba kurrikulum
ensino baziku nian nebee ohin loron sai polemika. Governu Alkatiri nian
lakohi buka konsulta ou diskute ho Igreja ho relijioens tomak iha Timor
hodi bele hetan desizaun konsensual ida. Tanba PM hanoin katak povu mak
hili nian neduni povu ida-idak entrega tomak ona ninian direitu ba PM,
maibe PM la hanoin katak povu fo fiar ba nian atu ukun, maibe kuandu nia
ukun lalos povu bele dada fila nian fiar iha sa horas de’it, la presiza
hein to’o mandato hotu.
Ita haree didiak, TL la’os rai
demokratiku ida, tanba nee mak nakonun ho pratika sira la demokratiku
nian, hanesan halo presaun ba imprensa, halo manipulasaun iha eleisaun
suku, pratikas KKN makaas tebes, la-iha transparensia iha governasaun,
Governu lakohi halo dialogu no agora trava sarani sira atu labele tuir
manifestasaun. Demokrasia la’os sukat de’it ho ema barak tuir eleisaun,
maibe haree mos oin-sa mak respeita ema nia direitu, hanesan direitu
politika, sivil no sosial iha moris lorloron nian.
PM Alkatiri
sempre dehan katak povu mak hili nian (maibe nunka iha eleisaun
lejislativa ruma iha TL hodi hili partidu ruma atu forma Governu), agora
povu mai hakilar katak “Ami la fiar ona PM Alkatiri”. Tuir lolos, PM
Alkatiri se iha sensibilidade duni, bainhira nia rona buat nee, nia
hatene ona sa-ida mak nia bele halo, katak la iha ona kondisaun atu nia
hela nafatin iha Governu nia oin. Maibe ditador sira nebee la iha
sensibilidade, sira hakarak povu mak terus beibeik, maibe sira la sei
hakiduk husi ninia fatin, sira buka hako’ak poder metin to’o monu ho
poder nee ba rai.
PM Alkatiri bele dehan nunee, sira nebee mai
tuir manifestasaun nee oituan de’it, povu barak sei fiar hau. Maibe PM
Alkatiri mos hatene diak tebes, sarani sira nebee mos FRETILIN, labele
mai iha Dili tuir manifestasaun tanba, iha sorin ida, PM Alkatiri rasik
mak haruka polisia sira hodi tahan iha dalan atu sira labele mai
hamutuk ho manifestasaun sira iha Dili, no iha sorin seluk, ema barak
agora la iha serbisu, la iha osan hodi selu kareta mai Dili.
Ikus nee ho presaun rai demokratiku sira Osidente nian, Alkatiri haruka
polisia loke dalan ona hodi sarani sira bele liu mai iha Dili hodi tuir
manifestasaun.
PM Alkatiri sempre dehan sei harii demokrasia ida
modernu liu hotu iha mundu nee iha TL, maibe ohin loron, buat nebee
akntese kontrariu, TL nakonun ho iis ditadura ho korrupsaun nebee la iha
diferensa ho rejime Soeharto nian.
Iha rai demokratiku hothotu,
autoridade sira respeita tebes liberdade de sirkulasaun, liberdade de
ekspresaun ho liberdade atu halo manifestasaun. Rai sira nebee la iha
demokrasia mak la respeita sidadaun sira nian direitu. Se sarani sira
mai iha Dili lori buat kro’at, iha nebee lori perigu ba ema seluk nian
vida, PM Alkatiri iha razaun tomak atu trava ou labele autoriza halo
manifestasaun. Maibe se sarani sira lori estatua Nossa Senhora nian no
halo manifestasaun pasifika ida, PM Alkatiri la iha razaun atu trava ou
bandu manifestasaun. Baibain rezime sira nebee ukun tuir ditadura nian
mak bandu ema sira nebee halo manifestasaun kontra nian Governu, maibe
iha rai demokratiku ida, direitu ba halo manifestasaun nee hanesan buat
fundamental ida.
Uluk iha Soeharto ho GOLKAR nian tempu, rejime
ditatorial nee forma organizasaun Juventude oioin hodi defende nian
interese, inklui forma organizasaun Pemuda Pancasila, nebee iha TL
lidera rasik husi PM Alkatiri nian familia ida, Ahmad Alkatiri.
Organizasaun sira nee buka halo terror ba adversariu Soeharto nian no
buka kria instabilidade oioin hodi justifika katak Soeharto ho GOLKAR
de’it mak bele ukun tanba sira mak bele neutraliza instabilidade nebee
iha, maibe instabilidade sira nee sira mak prepara rasik hodi bele
justika katak susar atu tau demokrasia tanba iha ameasas barak, maibe
buat sira nee hotu ho objektivu ida de’it, buka hametin poder.
Iha
Afrika mos la iha paz ho estabilidade tanba partidu barak, ida-idak iha
nian forsa rasik. Tanba nee sira halo funu kontra malu beibeik. Ohin
loron iha TL, PM Alkatiri nebee hela tinan ruanulu resin iha Afrika
(Mosmbike) mos iha tendensia makaas atu buka kria instabilidade iha TL.
Sinais ba iha nebaa mak hanesan lakohi halo dialogo, hanesan lakohi
dialogo ho CDP-RDTL, lakohi dialogo ho L7 no ohin loron lakohi dialogo
ho Igreija ho sarani sira. Pergu liu tan mak agora buka hatama grupus
“artes marcias” (bela diri) sira iha partidu Fretilin nia laran nebee
sei bele transforma ba iha milicia ou sai hanesan Pemuda Pancasila hodi
kria instabilidade iha TL.
Bele de’it iha tinan 2007 mai nee lai
sei iha eleisaun, tanba PM Alkatiri hahu kria kondisoes ba
instabilidade hodi bele justifika labele realiza eleisaun iha tinan rua
mai, tanba nee nia hatama grupus “artes maciais” nebee envolve ona iha
violensia iha TL iha Fretilin nian laran. Tuir lolos, labele hatama
grupus “artes marciais” iha partidu ruma, maibe nudar individu bele,
nunee hodi loron ruma grupos “artes marciais” sira baku malu hanesan
baibain karik, labele dehan partidu A ataka partidu B. Maibe PM Alkatiri
loke ona dalan ba instabilidade hodi haruka grupos “artes marciais”
tama iha Fretilin.
Ditador sira mos baibain la fiar ema seluk,
tanba nee mak sira sempre tau nia amigo ho familia sira hodi okupa fatin
importante sira iha Governu nia laran. Iha Cuba, Fidel Castro tau nian
maun ida hanesan ministro de Defesa, iha Indonesia, Soeharto mos foti
nia oan feto (Siti Rukmana) ba iha ministra.. Iha TL mos hanesan, ita
nia PM Alkatiri foti nian maun ba embaixador RDTL nian iha Malasia no
ikus mai foti nia kaben ba representante RDTL nian iha Mosambike.
PM
Alkatiri dehan bebeik atu kombate nepotismoe, maibe susar tebes atu
kombate nepotismo, tanba nepotismo nee moris rasik husi PM Alkatiri nia
uma laran.
Ohin loron mosu manifestasaun protesta makaas hasoru
politika Governu nian nebee atu tau materia relijiaun hanesan
fakultativu de’it. PM dala barak hateten katak prontu atu halo dialogu,
maibe dialogu nee la liu hanesan retorika ida de’it. Dialogo dala barak
ona mosu iha TL, maibe la’os inisiativa PM Alkatiri nian, maibe
inisiativa presidente Xanana nian. Husi buat sira nee, ita bele haree
katak PM Alkatiri la iha vontade atu halo dialogu, maski husi loron ba
loron sempre halo retorika katak ninia oda matan nakloke ba dialogu.
Karik iha laran diak duni atu halo dialogo, la susar ba PM Alkatiri ba
halo dialogo ho sarani sira nebee agora hetan iha Palacio Governo nia
sorisorin. Maibe tanba la iha vontade nee, loron hira ona la mosu iha
sarani sira nebee halo manifestasaun nia leet hodi dehan netik buat
ruma.
Governu mak tenki hola inisiativa hodi halo dialogo, tanba
projektu kurrikulam nee sai husi Governu, neduni Governu iha dever atu
eksplika ninia projektu nee ba sarani ho ema relijioso husi fiar oioin.
Governo
Alkatiri nian hanesan iha dalan klaran, la hatene atu ba los nebee. La
iha imajinasaun, la iha kriatividade no inisiativa, tanba nee mak hodi
provoka polemika nee sai naruk to’o ohin loron. Haree hanesan governu
nee “esgotado” ona.
Atu FRETILIN bele konserva nia naran ho
imajem diak, la iha dalan seluk, maibe tenki liu iha dalan ida hasai
Alkatiri husi PM no buka ema FRETILIN seluk hodi tuur fali iha fatin
nee. Tanba durante iha tinan hirak nebee Alkatiri iha Governu nia oin,
nia halo ofensa no insulto barak ona ba Timoroan sira. Manifestasaun nee
rasik bele dehan nakfera husi deskontentamentu oioin nebee akumulado
tanba PM nia lian fuan sira nebee siniku no la kuinese humildade tuir
kultura povu TL nian.
* Sociológo
Nota: Artigu ne'e publika iha Forum Haksesuk, 27/04/2005