Apresiasaun ba peneliti Mateus Gonçalves ninia
hakerek iha STL, loron 11 ho 12 fulan Maio
Carlos da Silva L.F.R. Saky*
Hakerek na’in kontente tebes sani “peneliti” (investigador) Mateus ninia
hakerek hodi responde haunia hakerek nebee fo sai iha jornal STL iha loron 6fulan
Abril. Nee signifika katak hau nian artigo iha ema sani duni no preokupa duni
sira kona ba realidade sosial, politika ho ekonomika nebee mosu dadaun iha TL.
Hau mos kontente tanba debate sira hanesan nee bele kontribui ba demokrasia
nebee isin diak nebee ita hotu hakarak kuda iha TL.
Maibe “infelizmente” (sangat disayangkan), peneliti Mateus la responde pontu
por pontu hau nia hakerek iha artigo sira ho titulo “PM Alkatiri ditador duni
ka lae?” (STL, 22/04/2005), “Legalidade ho Lejitimidade Governo Alkatiri Nian”
(STL, 09/05/2005) no artigu seluk ho titulo “Subornu, Hamalaha no Presaun ba Media”
(STL, 14/02/2005), maibe ninia prefere responde ida nebee hau la aprezenta ho
dados ho titulo “Vitoria ba Governo no Derrota ba Igreija” (STL, 6/05/2005).
Hau labele hakerek artigo ida repete bebeik dadus nebee iha. Neduni, karik
peneliti Mateus hakarak hatene katak PM Alkatiri ditador duni ka lae, favor ida,
sani hau nia artigo sira temi iha leten nee. Hau fiar katak Mateus la’os
peneliti pre-historia nian, maibe historia kontemporaneo nian, tanba nee, buat nebee
akontese iha tinan hira ikus nee la iha ida mak lakon husi peneliti nia matan.
Peneliti ida labele sani de’it artigo ida hodi sai baze ba investigasaun nian
maibe presiza buka sani mos artigo sira seluk nebee iha relasaun ba malu.
Karik peneliti iha mundu nee hatene buat hothotu, hau fiar katak peneliti
Mateus mos hatene buat hothotu, inklui ida tan sa mak hau uza “sociológo”. Karik
la hatene, favor ida ba Portugal hodi buka hatene, nunee peneliti labele sai
fali ema matan dok hodi sik iha fatin de’it.. Hau la sei eksplika iha nee tanba
nee la’os preokupasan ou buat urjente ida ba povu TL. Parese importante ba
peneliti Mateus, maibe la’os ba povu TL.
Peneliti Mateus la konkorda ho hau kuandu hau dehan PM Alkatiri ninia
komportamentu balu hanesan ditador nian, infelizmente nia la rebate hau nia
hanoin hodi justifika Governo Alkatiri nian nee demokratiku, transparente,
responsavel no dialojiku nee oin-sa. Ninia politika desentralizasaun ho
deskonsentrasaun nee to’o iha nebee? Ninia esforsu atu halakon terror ho
intimidasaun ba partido seluk nian militante iha aldeia sira remotas
(terpencil) nee to’o iha nebee? Eleisaun chefe aldeia ho chefe suku nee livre,
justa no demokratiku nee to’o iha nebee? Tan sa mak ema barak iha kartaun
eleitoral, maibe naran la iha hodi tuir fo nian votos iha eleisaun suku? Tan sa
mak ema iha aldeia ida nia naran ba mosu fali iha aldeia seluk? Tan-sa mak PM
Alkatiri la ba eksplika iha PN kona ba ninia alegasaun envolvimentu iha suborno
nebee agora iha hela tribunal iha Amerika neba. Tan sa mak PM Alkatiri la ba PN
hodi eksplika katak iha abuzu de poder ou korrupsaun iha Ministerio Obras
Públikas ho Finanças nebee membru balu husi Governo mak fo sai rasik? Tan sa
mak hasai ema seluk husi uma Estado nian enkuanto Fretilin okupa gedung B7
nafatin? Tan sa mak hasai funsionariu publiku sira iha Suai nebee partisipa iha
aktividade politika iha partido balu nian nebee la’os iha loron ho horas
serbisu nian? Tan sa mak la hasai mos funsionariu publiku sira nebee uza kareta
Estadu nian hodi halo aktividade politika Fretilin nian no tuir reuniaun
Fretilin nian iha horas serbisu nian? Buat sira nee bolu ho naran sa-ida? Hau la
sei repete eksplika tan dala ida, tanba iha hau nia artigo sira temi iha leten,
eksplika hotu ona buat sira nee.
Iha artigo sira hau temi iha leten, hau buka aprezenta konseitu kona ba
ditadura nian hodi relasiona ho pratika sira iha TL. Agora hau aumenta tan ho informsaun
ida hodi justifika katak PM Alkatiri nee ditador duni. Tanba sa? Iha reuniaun
extraordinaria,iha loron 30 fulan Abril tinan 2005, maluk sira nebee hanaran an
“Fretilin Pembaharu” sira la’os hetan tolok de’it iha Sede Fretilin nian iha
Ai-Mutin/Komoro, maibe hetan ameasa makaas husi militante Fretilin seluk nebee
defende PM Alkatiri. PM Alkatiri ninia ema hamrik iha sira ida-idak nian kotuk
hodi halo ameasa atu baku ou oho. Nee hahalok demokratiku ka lae? Informasaun
nee hau hetan rasik husik militante ho membro CCF balu nebee hetan ameasa sira
nee.
Peneliti Mateus bele dehan nunee: Sira nebee la gosta Mari Alkatiri mak
inventa.
Se peneliti Mateus dehan nunee, justifika duni hau nia afirmasaun sira
katak, iha Fretilin laran, iha duni ema barak la gosta lideransa Mari Alkatiri
nian nunee mos iha Governo, tanba nee mak so bele trava ho ameasa de’it. Atu
hatene ema Fretilin hira mak la gosta lideransa Alkatiri nian, la’os sukat ho
sira nebee mak mai hakilar iha CCF neba, maibe tenki liu husi Kongresu Fretilin
nian. PM Alkatiri brani halo Kongresu Extraordinaria ruma iha tempo badak nee
ou lae, hodi hatene ema Fretilin hirak mak gosta nian?
Atu labele iha manipulasaun iha eleisaun Fretilin nian, presiza eleisaun
direkta, katak militante ida-idak fo nia votus rasik, labele tuir reprezentasaun.
PM Alkatiri ho peneliti Mateus brani halo eleisaun ida nunee ou lae?
Iha manifestasaun nebee hierarkia Igreija nian organiza, ema balu halo “Viva
Fretilin” no “Abaixo Alkatiri”, nee mos signifika katak ema la gosta governasaun
PM Alkatiri nian. Kuandu ita buka argumentus la hetan, sempre iha bibi ida hodi
ita halo ba bode expiatoria (kambing hitam). Bibi nee mak naran “otonomi”.
Maibe, karik ema ruma la hakilar “Hatun ditador Alkatiri”, bibi otonomi nee mos
dehan Fretilin nian hotu.
Antes atu tama ba asuntu seluk, hau husu obrigado barak ba peneliti Mateus
tanba ninia lisaun boot kona ba historia sosiolojia nian.
Hau lakohi dehan lisaun historia sosiolojia nian nee hau hetan iha
semester I ou semeter seluk, tanba hau lakohi peneliti Mateus hanoin hau hatun
nian. Hau hakarak dehan de’it, hau ladun interesadu atu halo debate kona ba
teroria sosilojia nian, maibe hau prefere halo debate kona ba ema nia moris
lorloron depois uza teoria hodi leno. Atu ko’alia kona ba ema Timor nian moris
iha aspektu hothotu, hau hanoin importante duni atu kuinese povu ida nee nia
historia. Tanba nee, se peneliti Mateus laran kaman karik, favor ida, hato’o
hela titulo obras (karya-karya) investigasaun historia nian mai hau, ou pelo
menos investigasaun sira nee agora publika iha nebee, nunee hau bele hetan hodi
kumprende diak liu tan historia Timor nian.
PM Alkatiri mos agora kontente tebes, tanba nia konsegue rekruta aluno diak
ida, tanba la buka halo debate kona ba ema nian ideias, maibe gosta liu halo sindiran,
hatun ema ou halo atakes pessoais no buka kestiona mak ema nian kursu. Peneliti
Mateus tuir lolos PM Alkatiri nian ain-fatin, tanba iha tinan hirak liu ba, PM
Alkatiri mos kestiona Timoroan sira nebee serbisu iha ETSG ou TIDS ninia kursu,
kuandu sira hakerek buat ruma la monu iha PM nia laran. La buka halo debate ba
kestoens pertinentes nebee ema levanta, maibe buka halo atakes pesoais no halo pembunuhan
karakter. Peneliti Mateus bele fiar katak, hau la sei tama iha jogo ida halo
atakes pessoais. Tanba atakes pessoais la kontribui ba dezenvolvimentu povu TL
nian.
Hau lakohi hatun peneliti Mateus, neduni, lakohi buka hatene peneliti Mateus
uluk eskola iha nebee no hasai sa kursu, tanba iha Sosiolojia la hanorin ema
atu halo atake pessoais, maibe buka halo konfrontasaun ideias. Hau hakarak dehan
de’it katak, hau “orgulho” hanesan “sosiologo kelas teri” ida, tanba sosiologo
hothotu hahu husi kelas teri mak ba profisional. Hau prefere sai “sosiologo
kelas teri” du ke sai “sosiologo gadungan” ou “DR gadungan”.
Husi hakerek nee, hakerek na’in hakarak dehan de’it katak peneliti Mateus ladun
iha honestidade (kejujuran), tanba nia dehan: “…Penulispun tidak bermaksud
untuk menjatuhkan DR Saky, apalagi meremehkan beliau. Penulis hanya ingin
memberikaninformasi yang berimbang kepada masyarakat luas. Karena bagaimanapun
kewajiban dari kalangan “terdidik” adalah bagaimana bisa membayar hutang kepada
rakyat melalui desiminasi informasi yang benar, agar tidak membodohi rakyat”.
Iha nee de’it peneliti Mateus falta tiha ona honestidade, buka halo sindiran hodi
hatun ema liu husi bolu “DR”. Alem de ida nee fo ona informasaun falsu ba povu
hodi bolu ema “DR” la liu husi penelitian ida teliti katak ema nee DR (sinonimo
ho S3 ou Doutor) duni ka lae. Fo informasaun falsu ida nee ba publiku mak naran
“membantai diri sendiri” no halo pembodohan ba povu.
Peneliti Mateus fiar an tebes katak verdade absoluta na’in ba ema ruma, maibe
nia haluha katak iha siensias sosiais la existe buat ida verdade absoluta.
Peneliti Mateus fiar tebes katak iha duni verdade absoluta tanba nee mak lori
nia dehan “sekali dibantai habis”, tanba nia hanoin buat nebee nia fo sai
hanesan verdade absoluta ida, nebee ema seluk labele rebate. Karik iha verdade
absoluta, Marx hakarak sobu hotu klase sosial liu husi ninia teoria revolusaun
sosial, maibe ita haree didiak, Komunista sira iha Eropa Leste monu hotu ona,
maibe klase iha sosiedade nia laran sei existe nafatin, justru liu husi dalan
demokrasia nian mak hamamar desigualdades de classes, la’os liu husi ditadura
proletariado ou demokrasia proletariado.
Seluk tan, peneliti Mateus mos dehan: “Mungkin juga ucapan-ucapan [para
hierarki Gereja atau demonstran] ini sangat berpengaruh terhadap opini dari DR.
Saky”. Dala ida nee, la’os ema seluk mak tiru peneliti Mateus nia ain, maibe
ita peneliti mak “membantai diri sendiri”, tanba hau nia artigo fo sai depois
de hierarquia Igreija nian fo sai ba publiku katak “manifestasaun nee atu
hasoru ditadura nebee mosu dadaun iha TL”, no povu ou sarani sira hakilar
“Hatun Ditador Alkatiri” desde manifestasaun hahu iha loron 18 fulan Abril.
Bolu PM Alkatiri ditador fo sai rasik husi Komunikadu Igreija nian nebee bispo
Alberto Ricardo mak asina no lia-fuan sira hanesan nee repete beibeik iha Radio
RTK iha primeiro dia manifestasaun nian.
Parese, peneliti Mateus hanoin bispo ho padre sira kala beik ba rohan mai
rohan, neduni hau bele influensia sira. Oin-sa mak ema “sosiologo kelas teri” ida
bele influensia instituisaun Igreija Katolika ida tuan tebes no iha influensia
boot tebtebes iha TL? Se peneliti Mateus iha honestidade karik, tuir lolos nia dehan
la’os hau nia artigo mak influensia manifestante sira, maibe manifestante sira
mak influensia hau nia artigo, tanba sira ko’alia no hakilar Alkatiri ditador antes
ba hau nian hakerek.
Seluk tan, peneliti Mateus dehan: “(...) Dalam tulisan ini saudara Saky dengan
bangga dan percaya diri menyatakan bahwa “Gereja Katolik dan seluruh rakyat dinnegeri
ini tidak lagi percaya dengan pemerintahan Alkatiri, begitupun dengan
orang-orang yang berada di tubuh Fretilin yang telah lama menghendaki perubahan
di dalam Fretilin”. Dala ida nee mos peneliti Mateus Gonçalves “membantai diri
sendiri”, tanba nia buka fo informasaun falsu katak hau dehan “seluruh rakyat
di negeri ini” la fiar ba Governo Alkatiri nian, tanba iha hau nia hakerek la
iha fraze ruma mak temi povu tomak (seluruh rakyat) la gosta PM Alkatiri. Hau
temi “...sira hotu nebee tau fiar ba Igreja, nee la’os sinonimo ho “seluruh
rakyat” tuir tradusaun ou interpretasaun peneliti Mateus nian. Buat sira
hanesan nee mak dehan fo informasaun falsu no membodohi ou halo beik povo.
Peneliti ida kuandu la iha honestidade mak sei influensia rasik ninia rezultadu
investigasaun. Mak ninia investigasaun sei nakonun ho subjektividade tanba nia
la konsegue hadok nia an husi ninia emosaun ou lasus emosionais ho objecto de
estudo nebee iha. Tanba nee, peneliti ida mos presiza aprende oin-sa mak sai
honesto (jujur) no objektiva.
Artigo ida nebee peneliti Mateus halo tanggapan ba nee mos hanesan analize
simples ida kona ba se Igreija hakiduk sa-ida mak sei mosu. Analize ida bazeia
ba
faktus nebee iha no tenki haree faktu nee hanesan buat konkretu ida no
konkluzaun mos bele preve sa-ida mak sei mosu. Marx rasik mos iha ninia analize
nia halo previzaun katak sei halakon kapitalista liu husi revolusaun sosial,
maibe nia sala tiha, tanba komunista sira mak agora monu nabnaba, maibe kapitalista
sira sai forte tan de’it.
Hau labele halo analize ida hodi halo kontente ema ruma nia laran. Hau fiar
katak Igreija mos la kontente kuandu hau dehan sira sai derrotadu politikamente
no ema sarani barak sei sai decepcionado (kecewa) tanba la atinji sira nian
objektivu ida hatun PM Alkatiri. Buktinya hau nia artigo prova duni katak ema
barak sai decepcionado, tanba nee, prezidente Xanana nebee ema hotu respeita
tebes, dala ida nee, ema hakilar nian ho lia-fuan balu nebee mos la midar no
Igreija rasik mos iha difikuldade duni eksplika ba manifestante sira. Se peneliti
Mateus marka prezensa hotu iha manifestantes sira nian klaran karik, pasti
peneliti Mateus haree sentimentu ho emosaun nebee mosu iha ultimu dia manifestasaun
nian. So ema nebee taka tilun ho matan mak labele rona, haree no sente
realidade sira nee.
Peneliti Mateus mos eksplika katak relijiaun Katolika nee la’os naran mosu
de’it iha TL, maibe mai hamutuk ho kolonialista português sira. Hau mos
konkorda ida nee, maibe “sayangnya” peneliti Mateus mos la buka hatene dok liu
tan katak, relijiaun ida nee ohin halo parte ona identidade no kultura povu TL
nian ka lae? Se la halo parte, tan-sa mak sarani sira tenki defende makaas?
Peneliti Mateus pasti hatene katak, iha luta nasionalista nian ba ukun an,
kuaze hothotu, la’os de’it buka defende liberdade ho igualdade, maibe defende
mos identidade kultural. Se identidade kultural la importante, tuir lolos, ohin
loron, iha mundo mos la presiza ona iha fronteiras Estadu-Nasaun no halo mundu
nee sai Estado ida de’it. Maibe buat ida identidade kultural nee mak sai razaun
ida forte liu hodi fahe mundu ba Estadu-Nasaun keta-ketak.
Se peneliti Mateus halo ona investigasaun ruma no hatene ona katak ema timoroan
maioria mak dehan relijiaun katolika la’os sira nian identidade kultural
no minoria mak defende, ba hau la iha problema, maski nunee, tenki
respeita kulturas grupus minorias nian, tanba demokrasia mos proteje grupus
minorias sira nian identidade kultural.
Se peneliti Mateus sani barak obras Amilcar Cabral nian karik, pasti hatene
katak, Amilcar Cabral mak defende ho nehan no liman kukun hodi lian portugues
tau iha Guine-Bissau ho Cabo-Verde nudar lian ofisial no rekuinese
hanesan identidade no kultura povu rai rua nee nian rasik, maski adopta de’it.
TL nebee ohin loron defende makaas portugues mos hetan influensia husi Amilcar
Cabral.
Presiza hatene katak, lian portugues nee mos kolonialista sira mak lori hamutuk
ho relijiaun ba rai sira nebee sira ukun. Buat rua nee hotu hanesan identidade
kultural. Se ita haree didiak, relijiaun Katolika ninia abut metin liu iha TL
kompara ho lian portugues rasik. PN nasional bele hili lingua nebee de’it diak
hodi halo ba lingua ofisial, maibe PN labele hili relijiaun ba ema, tanba ida
nee halo parte ona ema nia fiar, ema nia klamar no ema nian moris lorloron.
Ulun boot sira, inklui lideransa Fretilin nian, rekuinese katak portugues mos
hanesan ona identidade kultural TL nian, maski ema oituan tebes mak ko’alia lia
ida nee kompara ho timoroan sira nebee fiar tuir Katolika nian.
Peneliti Mateus mos hanoin katak hahalok ditadura nian mak ema ou grupu nebee
kaer ema sulan iha kadeia ou oho ema de’it, maibe hahalok seluk la’os ida. Ema ruma
la duvida katak ditadura mos evolui. Ditadura nee mosu husi ki’ik mak sai boot,
la’os mosu mai sai boot kedas, tanba nian mos hanesan prosesu ida. Iha rai barak,
konsegue tau demokrasia iha sira nian rain tanba, ninia sidadaun sira rasik
buka oho tutuir finin ditadura nian nebee mosu. Se la oho tutuir mak nia sei moris
no boot ba beibeik. Defisil liu tan atu kombate kuandu pratikas ditadura nian
manan forma no estruturadu ona no sai sistema ida nebee susar atu sobu. Bele
sobu maibe presiza vitima barak tebes. Peneliti Mateus pasti hatene ditadura
sira monu la’os naran monu de’it, maibe presiza luta naruk ida no lori vitima
barak. Tanba nee, tuir hakerek na’in, hierarkia Igreija ho sarani sira halo
buat diak ida ho manifestasaun nebee foin liu ba, tanba ho manifestasaun la’os
de’it oho nurak kedas ditadura nebee atu mosu. Manifesasaun nee mos bolu
atensaun ba politiku ou partidu nebee de’it katak povu TL la admite ditadura
ruma atu mosu iha rai ida nee.
Peneliti Mateus mos dehan hau la aprezenta dadus kona ba Igreija ho povu la
fiar ona Governo Alkatiri nian, maibe peneliti rasik lakohi loke matan hodi
haree “National Opinion Poll” IRI nian nebee husu ba entrevistados sira, “se
ohin mak halo kedas eleisaun sira vota ba partido nebee”. Resposta nebee hetan
husi sondajem nee, Fretilin hetan 54%, PD hetan 13% no PSD hetan 8%. Nee signfika
katak ema 66% nebee uluk hili Fretilin iha eleisaun Asembleia Konstituinte iha
2001, 12% lakon tiha ona fiar ba Fretilin, enkuanto PD nebee hetan 9% iha
eleisaun 2001 haksoit ba 13%, signifika manan tan 4%, iha sorin seluk, PSD sa’e
husi 8% ba iha 10%, signifika manan tan 2%. Indikador seluk mos ita sei bele
haree husi eleisaun chefe aldeia ho suku nian. Husi nee ita sei haree konfiansa
povu nian ba Fretilin sei sa’e ou tun. Maibe husi Distrito sira nebee halo tiha
ona eleisaun, se partido ida-idak halai mesak, Fretilin sei manan, maibe se tau
opozisaun ho independentes hamutuk, Fretilin lakon tiha ona iha Distrito balu.
Nee signifika katak, iha Distrito balu Fretilin lakon dadaun ona konfiansa husi
povo. Maibe, atu haree diak liu, se povu sei iha konfiansa nafatin ba Fretilin
ou lae, hein to’o eleisaun chefe suku ho aldeia hala’o tomak iha Timor mak foin
bele halo komparasaun ho eleisaun Assembleia Konstituinte nian iha 2001. Se
Fretilin hetan persentajem hanesan nafatin ou boot liu eleisaun 2001 nian, nee
signifika katak Fretilin iha konfiansa nafatin husi povu, maibe se lakon
persentajem barak, nee signifika povu lakon dadaun konfiansa ba Fretilin. Iha
fatin sira nebee Fretilin lakon votos barak, sei iha mos relasaun ho
komportamentu politik PM Alkatiri nian nebee arrogante no siniku iha responde
povu nian preokupasaun ba kestoens oioin nebee ligadu ho povu TL nia moris.
Tuir IRI nia sondajem mos hatudu katak Alkatiri lakon popularidade ho lider
timoroan sira seluk. Alkatiri hetan 49%, Ramos Horta hetan 83%, Lu-Olo hetan
64% no Taur Matan Ruak hetan 79%, Xavier do Amaral hetan 67%, Mario Carrascalão
hetan 68% no Rogerio Lobato hetan 52%. Persentagem nebee okupa fatin boot liu
mak bispo Belo, bispo Nascimento ho prezidente Xanana Gusmão. Bele dehan katak
ho manifestasaun nebee hierarquia Igreija nian diriji, boot ou ki’ik, sei iha
influensia ruma ba ba lideransa Alkatiri nian nudar Sekjen Fretilin nian no
nudar PM.
Se ita hakarak hatene lolos total povu hira mak gosta ou la gosta governo
Alkatiri nian, entaun la iha dalan seluk, dalan mak halo eleisaun antesipada.
Se mak ta’uk eleisaun antesipada. Indonesia mos uluk dehan povu maioria hakarak
integrasaun, maibe sira ta’uk referendum. Se povu maioria fiar ba Alkatiri,
tuir lolos nia brani husu demisaun hodi konvoka eleisaun antesipada. Se povu
gosta nian, pasti iha eleisaun antesipada nian sei manan ho maioria absoluta
hanesan Anibal Cavaco Silva halo iha Portugal, iha nebee nia manan ho maioria
absoluta depois de nian rasik husu demisaun, rezultadu ida diak liu dok kompara
ho ema hili nian primeira vez. Peneliti Mateus ho PM Alkatiri brani hola risku
ida nee ka lae?
Peneliti Mateus iha ninia artigo sempre exige dados husi ema seluk, maibe iha
ninia artigo, ita nunka haree dados ruma, maibe iha de’it mak teoria sira nebee
foti husi autor balu no la relasiona ho problemas nebee mosu dadaun iha TL.
Autor sira nebee nia temi nee mos nia la dehan foti husi livro nebee, nunee ema
bele konfirma. Se hakarak buat ida sientifiku entaun tenki tau fonte (sumber)
sira nee hotu no iha pagina nebee, nunee atu evita ema deskonfia katak teoria
sira nee kopia tomak husi livro balu.
Peneliti Mateus mos ho “orgulho” no fiar an tebes dehan: “Mungkin TL adalah
satu-satunya negara yang memberikan akses tidak terbatas kepada kalangan jurnalis
untuk menulis, menyiarkan berita semau mereka”. Se fo bebas karik, nusa mak iha
presaun ba TVTL ho STL? Nusa mak iha presaun ba radio RTK? (Hare STL, 20/04/2005).
Haruka STL sai husi edifisiu nebee dehan Estadu nian, tanba de’it jornal nee fo
sai ema hamala iha Distrito balu, nee perseguisaun politika ka la’os? Karik
la’os perseguisaun politika, Fretilin mos la iha razaun atu okupa edifiu B7,
tanba edifisiu ida nee mos ninia status hanesan mos edifisiu nebee STL uza. Se
jornalista sira halo notisia ruma la los ou krimi ruma, nusa mak la lori ba
tribual, maibe tenki sofre presaun? Ka la iha razaun naton neduni buka presiona
husi kotuk de’it? Ida nee mak naran demokrasia nebee diak liu iha mundu nian?
Peneliti Mateus mos gosta buka bode expiatoria (kambing hitam) hodi hateten
katak partido opozisaun sira iha manifestasaun nian kotuk, hanesan mos PM Alkatiri
hamosu bode expiatoria ida katak, ema sira Viva Fretilin iha manifestasaun nee
ema otonomi, tanba sira hakilar “Abaixo Ditador Alkatiri”. Karik ema sira nee
la hakilar “Abaixo Ditador Alkatiri”, ita brani tebes halo manipulasaun
opiniaun publika hodi dehan “povu mak Fretilin no Fretilin mak povu”, maibe
kuandu ema iha hanoin oin-seluk ho ita, ita hahu fahe povu ba Fretilin, ba
otonomi, ba “frustrado” ho seluseluk tan. Se peneliti Mateus iha provas, nusa
mak la temi partido sira nebee iha manifestasaun nian kotuk?
Hau fiar katak peneliti Mateus mos militante RENETIL. Iha RENETIL ninia
Objektivus Estratejiku ida, nebee hasai iha IV Kongresu (Dili, 7-9 de Maio
2004), organizasaun nee deklara katak RENETIL sei kombate “hasoru pratikas
fasizmu, ditador no anarkizmu politiku atu hamoris governo nebee demokratiku”.
Nudar militante RENETIL, hau nia artigo sira denunsia hahalok ditadura nian
la’o iha objektivu estratejiku ida nee nia laran, la’os ajenda partido ruma
nian hanesan peneliti Mateus hanoin. Se hau hakerek nudar militante partido
ruma nian, tuir lolos hau mos bele halo ajitasaun hanesan Karl Marx halo iha
nebee halo apelo ba: “trabalhadores iha mundu tomak hodi hader halo funu hasoru
Kapitalista”. Maibe hau la halo apelo ruma hanesan Marx halo, ate iha hau nia
artigo barak, hau sujere tan oin-sa mak hadi’a Fretilin no hadi’a aksaun
Governo ho PN nian hodi responde diak liu ba povu nian nesesidade. Hau la’os
kritika de’it, maibe aprezenta mos solusaun. Agora Fretilin ho Governo hakarak
simu ou la simu, nee problema sira nian.
Hau nia artigo sira nee mos ladok husi missaun RENETIL nian nebee dehan
“Halibur no dezenvolve nafatin rekursus humanus no hakbiit RENETIL nudar ajensia
transformasaun sosial progressiva atu nee bele hamoris sosiedade ida forte no
governo nebee demokratiku tuir Konstituisaun RDTL nian” (Haree iha Deklarasaun
Final IV Kongressu RENETIL nian).
Karik loron ruma, ema RENETIL ruma mak ukun TL no la demoktatiku mos hau
denunsia nafatin. Neduni, la’os Mari Alkatiri, ou Fretilin ukun mak lori hau
denunsia ou halo kritika, se de’it mak ukun la los hau sei denunsia no kritika
nafatin, tanba ida nee hanesan dever sidadaun aktivu no demokratiku ida nian.
*Sociologo
Nota: Artigu ne'e publika iha STL, edisaun 14 ho 15/05/2005