Friday 31 August 2012

RENETIL meets with Jamsheed Marker

Subject: RENETIL meets with Jamsheed Marker
Date: Sat, 27 Jun 1998 03:08:25 PDT

From: "Lurdes Bessa" <renetil_digarex@hotmail.com>

THE NATIONAL RESISTANCE OF TIMORESE STUDENTS - RENETIL
Three representatives of RENETIL abroad, Carlos da Silva Lopes, Secretary of the external delegation, Benjamim Martins and Martinho de Jesus, met yesterday with the United Nations Representative, Jamshed Marker, on the United Nations Information Center in Lisbon, presenting the following proposals: 

1 - RENETIL completely refuses the proposal presented by President Habibie and the Foreign Minister Ali Alatas of giving a "special statute" to East Timor. RENETIL considers that the problem of East Timor is the fact that a process of decolonization was prevented by the Indonesian invasion of the territory. What is in stage now, and should be discussed is self determination for the People of East Timor, to be achived through a referendum supervised by the United Nations. The statute of an autonomy under the Indonesian State can only be discussed after the referendum, if most of the population votes for it. Meanwhile, RENETIL, will accept a non definite autonomy with Indonesia, under the supervision of the United Nations with the aim of realizing a referendum in a short time. 

2 - RENETIL demands the inclusion of the RESISTANCE in the dialogue, without pre-contions, to discuss the question of East Timor. We realize that during this 23 years the Resistance has been kept apart from all the processes of resolution of their own question. 

3 - RENETIL demands the withdraw of the Indonesian Armed Forces of East Timor under the supervision of the United nations. 

4 - RENETIL asks United Nations to establish a Human Rights Comission in East Timor, in order to grant the free assiciation and free expression of the People of East Timor, according to their political options. 

5 - RENETIL asks United Nations to pressure Jakarta in order to liberate all timorese political prisoners, including Xanana Gusmao, so that he can participate in the dialogue process. The case of Gregorio Saldanha has also been refered. Gregorio is now in Semarang prison, and has been condemed to life prison for having organized a peacefull demonstration in Dili on the 12st November 1991. 

6 - RENETIL will do anything to assure that the referundum will bepacific among the Timorese themselves, as well as between Timorese and Indonesian living in East Timor. If most of the population decides for Independance than the Indonesian will have two choices: return to Indonesia or stay in East Timor and became Timorese citizens or stay with the statute of emigrants.
To this proposals the envoy of the United Nations Jamsheed Marker answered that the United Nations will pressure Jakarta to liberate all political peisoners, refering also to the situation of Gregorio Saldanha. Jamsheed Marker also said that during his visit to Jakarta he will visit Xanana Gusmao.
Refering to the proposal presented by Indonesia he mentioned that this was a very important step and that he is discussing with the Portuguese Government, the Resistance and other entities to prepare the next talks which will take place at the end of next month. The AIETD will also continue but now in a different way, acoording to the recent developments and changes that took place specially in Indonesia. 

Jamsheed Marked afirmed that it is not possible for the United Nations to impose a solution to the People of East Timor, without listening to all the involved parts in the question through a dialogue. 

RENETIL DIGAREX
 

Monday 6 February 2012

Halakon Diskriminasaun no Hametin Unidade Nasional


Halakon Diskriminasaun
no Hametin Unidade Nasional
Carlos da Silva L.F.R. Saky

 
Ohin loron kriminozu barak sei moris livre, halo kontaktu ba mai no buka hakro’at issue eh diskriminasaun kona ba LS ho LS nafatin. Sira buka desvia atensaun liu husi hakro’at issue LS ho LM, nunee atu Timoroan sira han malu nafatin hodi labele hamutuk no halo pressaun hodi lori sira ba iha Tribunal. Neduni, karik Timoroan hotu preokupa ho justisa, tuir lolos, labele tan ko’alia kona ba issue LS ho LM eh hakro’at sentimentu rezionalizmu. Povo ki’ik sira labele ataka malu tanba issue falsu ida LS ho LM, maibe tenki hamutuk hodi hametin unidade nasional no lori kriminozu boot sira ba iha Tribunal.

Karik Mari Alkatiri, Rogerio Lobato ho ninia maluk sira, nebee hetan alegasaun fahe kilat no halo krimi moris livre nafatin no ema ki’ik sira hanesan major Alfredo ho ninia soldado sira mak tama kadeia mak la sei mosu justisa, dame ho hakmatek iha rai ida nee. Tanba injustisa nee sei hamosu deskontentamentu makaas iha nebee sei provoka violensia ho instabilidade.

 Tuir hakerek na’in, dame ho hakmaetek sei mosu bainhira: ida) Labele kaer no hatama de’it ema sira halo sala ki’ik ba iha prizaun, maibe tenki hatama mos kriminozu boot sira iha prizaun. Karik lae, povo ki’ik sira bele hanoin katak, tan-sa mak tau major Alfredo ho ninia grupo iha prizaun preventiva enkuantu Mari Alkatiri ho Rogerio Lobato, nebee hanesan autor principal krize politika ho militar no fahe kilat ba sivil sira sei moris livre no hetan privileziu oioin?; rua) Rezolve problema peticionario sira nian, tanba krize politika ho militar nia hun lolos mosu husi F-FDTL nia laran. Karik los no hetan duni iha diskriminasaun, mak kulpadu sira tenki hetan sansaun. Ho nunee hodi la’os de’it hetan justisa ba ema hotu maibe tulun tau hikas dame ho hakmatek, nunee mos hadi’a hikas imajem ho kredibilidade instituisaun F-FDTL nian nebee sai aat tiha ona; tolu) Halakon issue LS ho LM. Atu hamate issue eh sentimentu anti LS eh LM tenki hahu husi Timoroan ida-idak atu halo contenção (menahan diri) ba buat aat hothotu, alias labele provoka malu, ataka malu no husik ema ida-idak fila ba nia bairro no hela hakmatek iha nia uma; hat) atu reforsa tan pontu tolu nee, lider formal ho informal hothotu, husi LS ho LM, la’os limite de’it iha halo apelo, maibe la’o hamutuk no hakbesik-an ba populasaun ho jovem sira, la’o husi bairro ida ba bairro seluk, halo reuniaun ho populasaun no konsiensializa sira hodi hakribi krimi ho violensia no hametin unidade nasional. Husu ba ema sira nebee nauk ema nia sasan hodi fo fila ba nia na’in no sira nebee okupa ema nia uma tenki entrega ba nia na’in la ho kondisaun ruma. Ho nunee de’it hodi bele evita odio, vingansa ho violensia no hamosu hikas espirito fraternidade (persaudaraan). Lideransa sira husi Frente Nacional ba Justisa ho Paz hamutuk ho autoridade sira nasional ho lokal nian bele halo serbisu ida nee; lima) presiza intervensaun autoridade sira legal ho formal nian, alias tenki aplika lei ho firme. Nee signifika katak sira nebee halo krimi, hanesan provoka ho ataka ema, na’uk ema nia sasan, sunu eh okupa uma, tenki kaer no kastigu tuir sala todan nebee sira halo; nen) Estado mos tenki assume ninia responsabilidade, tanba autoridade sira la hatene ukun mak halo Timoroan sira rihun ba rihun terus no mate. Responsabilidade ida nee traduz iha tulun vitima sira hodi hadi’a hikas nia moris. Nee signifika katak, Estado tenki tulun hadi’a uma sira nebee hetan sunu eh estragos no rekupera hothotu sasan uma laran sira nebee rahun ou ema na’uk mos. Ema sira nebee sunu uma eh estraga ema nia uma, sira duni mak tenki ajuda Estado hodi hadi’a uma sira nebee hetan sunu ho estragos; hitu) Tribunal tenki hala’o nia serbisu ho independente no imparcial. Labele uza double standard hodi halo justisa, alias ema hotu nebee halo krimi, boot eh ki’ik, hothotu tenki hetan tratamentu hanesan iha lei nia oin. Sira nebee halo krimi tenki simu kastigu tuir krimi todan eh kaman nebee sira halo; walu) tenki kria kondisoens hodi fo serbisu ba Timoroan sira, tanba desemprego (pengangguran) mos hanesan fonte prinsipal ida hodi hamosu violensia ho instabilidade.

Ho medidas sira hotu nebee temi iha leten la’os de’it tulun halakon issue LS ho LM, maibe bele mos hametin fila fali dame ho hakmatek nunee mos unidade ida metin entre Timoroan sira. Tanba vitima sira mos senti katak iha justisa duni no la buka ona atu vinga sira nebee halo krimi. No sira nebee halo krimi mos konsiente katak krimi nebee sira halo hanesan buat aat ida nebee tenki hakribi hodi ikus mai labele repete tan. Ho nunee de’it mak bele halakon issue LS ho LM no bele hametin fila fali unidade nasional tanba ema hotu sinti hetan justisa nebee sira buka. Karik la liu hakat sira temi iha leten mak sei susar tebes halakon odi ho vingansa. Odi ho vingansa mak hamosu krimi, hamosu violensia ho instabilidade.

Presiza hatene katak, la’os major Alfredo ho ninia grupo mak hahu eh hamosu krize politik ho militar iha Timor, neduni tenki kaer no hatama sira mesak iha prizaun preventiva. Enkuantu Rogério Lobato nebee fahe kilat no halo krize nee sai boot to’o ohin loron, la hetan prizaun preventiva ruma. Ironiku liu tan, Alkatiri nebee hetan alegasaun makaas fahe kilat no forma Equipa Segurança Secreta Fretilin nian, hetan hearing horas rua de’it no husik la’o livre hodi halo kontaktu tun sa’en no hetan biban hodi bele halo lakon hotu evidensias nebee iha. Grave liu tan mak bankada Fretilin nian simu ho liman rua ema nebee hetan alegasaun halo krimi no iha ona problema iha Tribunal hodi sai hikas deputado iha PN. Ida nee la’os de’it hanesan precedente aat ida maibe hatudu injustisa boot ida. Ema ki’ik sira kaer no halo hearing kedas no hatama liu ba prizaun preventiva no ema boot sira, hanesan kazu Mari Alkatiri nian, nia mak marka loron halo hearing no livre la’o ba mai. Ou keta ema boot sira nia isilolon boot liu kadeia, neduni sira hela iha rai luan nafatin no ki’ik ho krekas dekor sira mak tama kadeia klot nia laran?

Xanana, Lere, Taur Matan Ruak, Ramos Horta ho sst., karik uluk sira hatene Timor ukun-an sai hanesan ohin loron, ita la hatene, sira mos hakarak terus no funu ba ukun-an eh lae. Sira rasik mak hatene. Maibe, korruptor ho hamrok ba poder ho ran sira, konserteza sira uluk kedas imajina Timor sai hanesan duni ohin loron, tan nee, sira la buka evita buat aat sira nee, maibe sira tau kedas sira nia imajinasaun ho hanoin sira nee iha pratika. Mari Alkatiri ho Rogerio Lobato ho sira balu tan, sira imajina antes tiha ona atu halo Timor sai hanesan ohin loron, tan nee, sira la buka tau demokrasia iha rai ida nee, la buka halo povo rai ida nee moris diak ho hakmatek, maibe fahe fali kilat ba ema sivil hodi tulun realiza sira nia imajinasaun aat sira iha pratika.

Nudar Timoroan ida nebee mos defende ukun-an ba rai ida nee, triste tebes haree Timor la sai hanesan buat nebee uluk imajina. Uluk ema hotu funu ba ukun-an tanba hakarak iha ukun-an an nia laran ema hotu moris hakmatek, moris diak, la hetan terror ho intimidasaun no bele hela iha nebee no la’o ba nebee de’it. Infelizmente buat hothotu ohin loron la’o kontrariu tanba ema grupo oan nebee hakarak domina buat hothotu nia hahalok.

Atu hadi’a fila fali Timor husi buat aat sira nebee mosu tiha ona, presiza unidade entre Timoroan sira nian. Ho unidade nee bele tulun harii sistema demokrasia ida nebee bele garante seguransa, estabilidade, liberdade ho paz hodi bele lori Timor ba iha dezenvolvimento ho progresso.


Artigu ne'e publika iha STL, edisaun 01/08/2006

Saturday 14 January 2012

Alkatiri Dada Tempu ba Beibeik Krize iha Governo: Domingas Alves Resigna-an


Alkatiri Dada Tempu ba Beibeik
Krize iha Governo: Domingas Alves Resigna-an 
Carlos da Silva L.F.R. Saky

 Fretilin seidauk hakarak husik Alkatiri monu. Sira la’os de’it preokupa ho Alkatiri nia seguransa, maibe sira hakarak kaduak Alkatiri nian ida mak troka ditador nebee uluk mehi hakarak ukun to’o tinan 50 nee. Nee normal tebes, tanba iha nebe-nebee, ditador sira sempre buka sira nia ema hodi troka sira, nunee atu labele hatama sira ba iha kadeia laran. 

 Alkatiri, ohin loron, buka halo politika rekua ho avansa, hanesan tatika ida hodi dada tempu. Tan-sa mak nia hakarak dada tempo? Iha razaun barak: 

Ida, dada tempo hodi nia bele prepara nia ema nebee nia fiar hodi sai PM no bele proteje nia ho ninia maluk sira atu ikus mai labele loke sai eh buka investiga hahalok aat sira nebee durante nee sira halo. 

Rua, dada tempu hodi sira bele ba lohi povo no sosa povo nebee ohin loron osan la iha no moris terus iha foho hodi mai Dili halo manifestasaun apoia Alkatiri. Sira hakarak tau povo ho povo halo funu hasoru malu hodi justifika guerra sivil katak hasai Alkatiri sei fakar ran. Ohin loron membru Governo balu, ba ona iha Regiaun 1 ho 2 hodi halo serbisu ida nee. Karik ema ruma mate, nee responsabilidade Alkatiri nian tomak.

Tolu, dada tempo hodi negosia ninia seguransa. Alias Alkatiri buka oin-sa hodi ses husi kadeia nebee oda matan nakloke hela atu simu nian, la’os tanba de’it ta’uk Rogerio Lobato temi nia naran tanba kilat sira nebee para ona iha sivil sira nia liman, maibe mos, ninia liman nebee nakonun ho povo nian ran nebee mai husi ordem nebee nia fo ba F-FDTL hodi tun iha Dili, iha fulan Abril, nebee viola Konstituisaun RDTL nian no halo ona ema balu mate. Manobra foun nebee agora nia halo hodi ses husi kadeia nee mak hanesan agora nia buka husu tulun ba eks-prezidenti Portugal nian, Jeorge Sampaio ho eks-prezidenti Mosambike nian, Joaquim Chissano ho razaun atu mai halo mediasaun hodi evita guerra sivil (DN, 24/06/2006), maibe ninia hakarak lolos mak oin-sa salva nia hodi lori ba Mosambike ou Portugal hodi labele tama iha kadeia, tanba ninia ema konfiansa, Rogerio Lobato, nebee durante nee nia uza hanesan buldozer hodi halo terror ho intimidasaun oioin, ohin loron, metin ona iha rede laran. 

 Hat, dada tempu hodi halo manifestante sira sai stress no frustrado hodi provoka desentendimentu ou bele sai deskontrolado no provoka violensia hodi forsa internasional sira hapara manifestasaun eh sai kole hodi ida-idak dada-an husi manifestasaun.

Lima, Alkatiri ho Lu-Olo lakohi Ramos Horta mak sai PM. Sira hakarak Ana Pessoa mak troka Alkatiri, tanba nee, sira buka dada tempo, hodi Ana Pessoa to’o lai husi liur mai hodi sira bele futu lia, oin-sa iha loron ikus mai labele hatama Alkatiri ho ninia maluk kriminozu sira ba kadeia, nunee mos bele subar buat aat sira nebee durante nee sira halo. 

Ana Pessoa la iha diferensa ho Alkatiri no pior liu tan mak iha. Ninia liman mos nakonun ho ran tanba iha altura nebee Alkatiri fo ordem ba F-FDTL tun iha dia 28 de Abril, Ana Pessoa hotu iha oin. Nia, Alkatiri, Roque Rodrigues ho Rogerio Lobato, sira hotu hamutuk sama Konstituisaun ba rai, maibe sira obriga prezidenti Xanana Gusmão ho povo Timor tomak mak tenki respeita Konstituisaun nebee sira tafui ba leten. 

Iha Portugal, Ana Pessoa dehan prezidenti Xanana ninia surat nebee husu Alkatiri sai husi PM kontra Konstituisaun, maibe nia nunka dehan ida fahe kilat ba ema sivil, oho ema no fo ordem iha dia 28 Abril ba F-FDTL nebee la konsulta ho Prezidente Republika la tuir Konstituisaun. Ema sira hanesan nee la serve ukun ita, tanba sira interpreta Konstituisaun tuir sira nia interrese, la’os tuir buat nebee los nian.

Sira nebee tuur iha meja Kongressu II Fretilin nian mos mesak manipulador. Balu sosa, manipula no terror deputado sira husi kotuk no seluk manipula husi meja Kongressu nian. La’os de’it la fo biban ba Grupo Mudansa Fretilin sira ko’alia, maibe fo biban ba sira hotu nebee apoia Alkatiri mak ko’alia hodi domina iha Kongressu laran. So ema matan aat sira mak la konsegue haree “sandiwara” nebee prezidenti meja Estanislau da Silva ho ninia kamarada sira halo iha meja Kongressu nian. 

 Horiseik, kuandu manifestasaun sira ba hakilar iha sede Fretilin nia oin, Estanislau da Silva dehan “ema” mai hakilar neduni halo sira psikolojikamente sira la senti hakmatek no seguro hodi halo hotu sira nia reuniaun. Nee la’os “ema ” baibain, maibe povo mak hakilar husu demissaun Alkatiri nian no lakohi simu nem Ana Pessoa, nem Estanislau ho ninia maluk manipulador sira atu ukun rai ida nee. Alkatiri baibain dehan nia serbisu diak liu iha pressaun nia okos, maibe agora halai lakon no buka halo reuniaun subasubar hanesan uluk tempo klandestina nian. 

Karik sira lakohi halo manipulasaun, konserteza, sira lembra ba delegado sira hodi labele aprova metodo foti liman, tanba metodo nee kontra lei partido politik sira nian. Alkatiri ho ninia maluk sira tuur iha meja nunka fo hanoin ida nee ba delegado sira, tanba hakarak halo manipulasaun maski kontra lei ho konstituisaun nian. Tanba toman ona viola lei ho Konstituisaun, neduni iha dia 28 de Abril mos nia hakarak viola tan Konstituisaun dala ida. Alkatiri ho ninia grupo nee bele lohi no taka Fretilin ho delegado sira matan ho tilun ho dollar, maibe labele lohi povo Timor tamak.

 Neduni, manipulador no ema hamrok ba ran sira sira nee hotu, la serve atu ukun no okupa kualker fatin ruma iha estrutura Governo nia laran, tanba sira toman ona halo manipulasaun, viola lei ho Konstituisaun, no sira sei sama povo to’o rabat rai se ohin loron la halo rezistensia ba ditador sira nee. 

 Semana hira ona, administrasaun publika paralizada. Loron barak ona, ita mos la haree PN funsiona. Alkatiri dehan atu halo reuniaun Kunseillu Ministro sira nian horiseik, maibe Palácio Governo nian mamuk hela. Governo nebee existe agora hanesan “fantasma” ida, la existe. Membro Governu sira la’o mos klandestina de’it, sa’e kareta muda ba mai no hasai hotu ninia numero registo. Halo reuniaun mos subsubar de’it eh tau seguransa metin hanesan lolos reuniaun sira iha tempo klandestina nian.

 Populasaun ohin loron simu terus nafatin no tanis nafatin, maibe Alkatiri sei dada tempo nafatin. Nia sei hakarak haree Timoroan sira terus no mate ba beibeik. Maski nunee, membro Governo balu konsiente ona ba hanoin aat no jogo foer Alkatiri nian nebee hanoin de’it poder, hamrok ba ran nee no halo terus povo. 

Assesora ba Direitos Humanos, nebee serbisu direitamente ho PM, Domingas Alves, horiseik, dia 24 de Junho, resigna an husi Governo, la’os de’it nia haree Governo paralizado total, maibe mos la tahan ona haree povo terus, tanis no mate tanba provoka husi PM Alkatiri. 

 Ita tenki foti chapeu ba Sra. Domingas, tanba nia sei iha sensibilidade, iha fuan no tuir sente povo nian terus ho susar. Nia la’os ema ida hanoin nia an de’it, la’os ema ida hanoin poder no osan de’it, maibe hanoin mos povo nebee terus no mate.  

 Ita hein, atu membru Governo sira seluk, nebee mos sei iha sensibilidade no iha fuan, tuir dalan nebee Sra. Domingas Alves loke ona. Maibe se sira la tuir dalan ida nee, signifika sira hakarak hamutuk nafatin ho ema nebee liman nakonun ho ran, ho ema nebee halo terus tebes povo.

 Ho Assessora ba Direitus Humanus sai husi Governo nee, hatudu momos ona krize iha Governo nia laran, membro Governo rasik la fiar ona ba PM nebee hanesan sira nian chefe no Governo ida lakon ona total konfiansa husi povo. 

Governo ida nebee hetan krize makaas no lakon ona konfiansa total husi povo, la iha ona razaun atu mantem nafatin. Troka de’it PM la’os ona solusaun ida diak, maibe tenki dissolve Parlamento Nasional hodi prepara eleisaun foun, nunee atu Governo ida sai husi eleisaun foun hodi hetan fali konfiansa husi povo. Ho nunee de’it hodi bele tebe sai hotu ema sira aat husi PN ho Governo no bele tau fila fali ema diak ba sira nia fatin. Membro Governo sira nebee kompetente, iha sensibilidade no liman mos bele uza nafatin iha loron oin, tanba ita presiza ema sira nebee iha eksperiensia ona no profissional hodi lori rai Timor ba oin.


Nota: Artigu ne'e publika iha STL, edisaun 25/06/2006

Thursday 12 January 2012

Estuda iha Kuba: Aprende Medisina ka Komunizmu?

Estuda iha Kuba: Aprende Medisina ka Komunizmu?
Carlos da Silva L.F.R. Saky

Timoroan barak, inklui politik na’in balu, ladun haree ho matan diak ba politik Governu Alkatiri nian nebee haruka ona Timoroan balu ba foti kursu medisina iha Kuba. Sira nee ta’uk estudantes sira nee fila mai Timor bele lori ho influensia komunizmu nian. Aktividade prinsipal estudante sira ba estuda iha Kuba mak aprende materia sira nebee iha relasaun ho medisina. Maibe la taka mos dalan katak ambiente nebee sira moris ba, barak eh oituan, sei iha influensia sira nia formasaun. Agora depende iha estudante ida-idak nian an atu simu ka reziste ba influensia nebee iha. Maibe ita tenki haree husi aspektu pozitivu seluk katak atu defende eh reziste sistema ida, presiza kuiñese sistema nee ho diak. Ita hotu fiar katak ho kuiñesimentu diak kona ba komunizmu, ita sei buka kompara ho sistema sira seluk hodi haree ida nebee diak liu. Ho kuiñese diak sistema ida nee sei halo ita bele defende diak liu kumunizmu eh reziste ka kontra mos ho argumentu nebee rasional, solido no metin.

Tuir hakerek na’in, tuir lolos Timoroan sira la presiza alerjiku ba buat ida komunizmu. Tanba ida, komunizmu rasik ohin loron la iha influensia iha mundu ona no rai barak husik hela tiha ona sistema ida nee. Kuba ho Korreia do Norte de’it mak ohin loron sei taka an no kaer metin sistema ida nee, maibe kleur eh lalais sei iha mudansa, tanba rai ida labele moris izola an beibeik husi rai seluk. Kuba ohin loron sei kaer metin komunizmu tanba faktor Fidel Castro nunee mos iha Korreia do Norte tanba faktor dinastia Il Sum nian. Maibe bainhira faktor sira nee fraku eh hotu ona mak sistema ida nee mos lakon ona. China mos ohin loron sei defende partido uniku, maibe hahu nakloke an ona. Rua, karik Timoroan sira hotu defende demokrasia ba TL, mak la iha resan atu hakribi ba komunizmu tanba iha rai nebee demokratiku tenki respeita ema hotu nian fiar ho opsaun politika-ideolojika. Indonesia iha Soeharto nian tempu bandu no hamohu sira nebee tuir PKI (Partido Komunista Indonezia) nunee mos iha Kuba ho Korreia do Norte nebee to’o ohin loron la simu multipartidarizmu. Politik sira nunee mak ita dehan la demokratik, tanba la hatene sa-ida mak multipartidarizmu.

Sira nebee kaer politika komunista nian sempre defende katak komunista sira iha hanoin ida de’it, tanba nee nunka admite partido komunista barabarak iha rai ida nia laran, sa tan partido sira nebee bolu liberal nebee kontra hanoin komunizmu nian. Ho partido ida de’it hodi bele reforsa ditadura proletariado nebee elite kikuan ida mak kaer. Enkuantu iha rai sira demokratiku, bele mosu partido demokratiku barabarak, inklui mos partido sira nebee la demokratiku hanesan partidu komunista. Iha rai sira nebee tuir sistema demokratiku iha fiar ida katak, iha valores universais balu ke ema hotu bele kaer hanesan denominador komum ida, maibe iha buat balu, partido ida-idak bele defende tuir ninia valores eh interesse grupu nian. Hanesan izemplu, partido demokratiku balu defende aborto no balu kontra, balu defende pena de morte (hukuman mati) na balu kontra ho sst.

Iha sosiedade nebee demokratiku, ema hotu hakat ho hanoin ida katak, sosiedade ida forma husi ema, grupo politik, sosial, kultural, etniku ho relijiaun la hanesan. Tanba la hanesan ida nee mak mosu mos valores ho interese nebee dala barak la hanesan. Buat la hanesan sira nee mak fo fatin mos ba partido eh movimentu sosial oioin hodi mosu no ida-idak defende ninia valores ho interese liu husi dalan pasifiku (damai) nian.

Enkuantu iha sistema komunista nian, buat nebee funsiona mak uniformizasaun. Uniformizasaun iha
hanoin, katak ema hothotu iha hanoin ida de’it no interese mos ida de’it, sira la rekuinese buat ida
pluralizmu politik. Iha nee sistema komando militar mak funsiona, tanba nee, karik iha ema ruma hanoin no halo oin seluk ho ulun boot sira nia hakarak, kaer hatama kedas iha kadeia ou tenki hetan pena de morte, hanesan lolos soldado ida simu kedan kastigu kuandu la kumpri komandante nia ordem.

Tuir lolos, Timoroan sira hotu tenki fo apoio ba Governu hodi fo kondisoens diak liu ba estudante sira
nebee ohin loron estuda iha Kuba. Ho nunee hodi estudantes sira hotu bele hetan susesu iha estudus no fila mai fo tulun ba Timoroan sira hotu nebee presizaasistensia medika.

Tuir hakerek na’in, ita la presiza preokupa se estudante sira nee hetan influensia komunizmu nian eh lae, tanba ida nee opsaun ema ida-idak nian. Se povu Timor la simu valores komunizmu nian, mak estudante sira nee bele fila mai harii PCT (Partido Comunista de Timor) mos sira la sei hetan influesia barak tanba, Timoroan sira hotu hatene sistema ida nebee mak bele garante diversidade (perbedaan) no respeita malu.

Buat nebee ita preokupa mak sira nee fila mai sai ema profissional eh lae, katak tulun Timoroan sira hotu no la haree ba ema ida-idak nian kor politik.

Iha Kuba, ema fo tulun malu la haree ba kor politik ho ideolojia, tanba iha nebaa iha ideologia ho partido ida de’it. Enkuantu iha TL, iha partido barak no barak mos gosta politiza buat hothotu nebee labele politiza nian. Ita bele haree izemplu simples ida hanesan PM Alkatiri foin halo vizita ba estudantes sira iha Kuba. Estudantes sira simu PM Alkatiri ho bandeira FRETILIN nian, hanesan lolos ema halo kampaña politika partidaria iha eleisaun ida.

Presiza hatene katak, osan oituan eh barak nebee estudante sira iha Kuba simu husi Governo RDTL, la’os sai husi kaisa partido ida nian, maibe sai husi povo Timor nian, inklui sira nebee la halo parte partido Governo nian. Estudante sira ba iha Kuba la reprezenta partido FRETILIN iha Kuba, maibe reprezenta povu Timor. Neduni, kualker Governo nebee sei ukun iha Timor, hothotu tenki tau matan ba sira nebee estuda iha tasi balu. Maibe, se estudantes sira nee ba estuda tanba partido ida mak haruka no sira reprezenta partido nee iha rai ida, mak kualker Governo ida labele tulun sira, maibe partido nebee haruka sira mak tenki fo tulun. Estado mos labele hasai osan ba sira, tanba sira la reprezenta Estado maibe reprezenta partido ida. Buat sira hanesan nee mak presiza halo ho kuidadu maksimu.

Buat seluk tan nebee ita preokupa mak estudante sira nee ba aproveita diak eh lae. Sira nebee haruka ba Portugal iha tinan tolu eh hat liu ba, hatudu tiha ona ba ita katak kuaze 90% mak la hetan susesu. La hetan susesu tanba la’os de’it problema lingua portugues nebee difisil no la integra diak iha sistema ensinu portugues nian, maibe mos falta akompañamentu diak husi autoridade sira Timor nian. Tanba la iha akompañamentu diak, halo sira barak lakon motivasaun ba eskola. Alem de ida nee, iha prosesu seleksaun mos sala, tanba orgaun kompetente nebee halo seleksaun, tuir ema barak, katak, prosesu seleksaun nee nakonun ho iis nepotizmu nian. Sira nebee halo seleksaun halo sira nia famalia mak liu, la haree katak sira nia familia nee iha baze naton atu estuda iha universidade eh lae. Problema seluk tan mak la halo seleksaun ho kuidadu tanba nee haruka fali ema balu hasai SMEA (eskola vokasional iha area ekonomia nian) ba foti fali teknik. Problema seluk tan mak kultura ema Timor nian rasik, nebee gosta rame-rame hamutuk de’it nebee la tulun sira nia integrasaun ho aprende ema rai na’in nia lian. No barak mos gosta la’o loron ho kalan ba diskoteka no joga billiard to’o ran maran, ladun fo importansia ba estudos. Buat sira nee hotu hanesan faktor nebee halo sira la hetan susesu iha estudus.

Ita hotu presiza fo apoio ba Governo tanba haruka estudante sira nee ba estuda iha Kuba. Ita hein atu
Governo mos bele negosia ho rai seluk hodi haruka ita nia estudantes sira ba eskola iha fatin seluk tan. Kuandu sira aprende kultura oioin husi rai oioin, sei tulun halo Timor diak liu tan, tanba bele loke sira nia hanoin atu haree no halo buat ida la ho hanoin klot.

Ita hein katak estudante sira nebee haruka ba Kuba nee rezultadu puro husi seleksaun nebee ho kuidadu maksimu nian, la hanesan ho sira nebee haruka ba Portugal nian. Maibe, se sistema nebee kaer hodi halo seleksaun nee la transparente eh nakonun ho nepotizmu nian, nunee mos se la iha akompañamentu diak husi autoridade sira RDTL nian, mak tinan oin, ita bele hasoru fali ona estudantes sira nee balu iha Timor laran no dala ruma to’o tinan 7 mos balu seidauk fila mai.

Ita mos hein atu Governu Kuba bele forma ita nia kandidatu mediku sira nee ho diak no profissional. Labele halo fali ba projektu politika internasional ida hodi hatudu ba mundu eh aumenta numero estatistika de’it katak Kuba forma Timoroan barak, neduni forma ho lalais eh husik passa hotu de’it sira nebee la domina materia. Susesu diak ba sira hotu nebee estuda iha tasi balu!

Nota: Publika iha STL no ETSA, edisaun 11/01/2006




Fretilin: La iha Ema ida Bele Troka Lu’Olo ho Alkatiri

Fretilin: La iha Ema ida Bele Troka Lu’Olo ho Alkatiri
Carlos da Silva L.F.R. Saky

Kongresu Fretilin besik mai ona. Politiku na’in sira husi partido nee hahu marka terreno. Sira nebee ohin loron iha partido nia oin (liderança) buka haloesforsu oioin hodi hak’oak metin kadeira nebee durante nee sira tuur ba. No sira nebee buka hela kadeira nee mos bok an ona.

Ita nota mos tebes movimentasoens sira nee. Lideransa aktual Fretilin buka hako’ak metin poder nebee iha ona sira liman liu husi soe issue oioin. Sira nebee hakarak sai prezidenti ho Sekjen Fretilin mos bok an makaas hanesan Vitor Costa ho José Luis Guterres nebee manifesta nakloke ona ba publiku katak pronto ona atu assume kargu hirak nee se militante sira fo konfiansa ba sira.

Movimentasoens sira nee reflekte katak militante Fretilin sira barak mos lakon ona konfiansa ba Lu’Olo ho Alkatiri, maibe ulun rua nee fiar an tebes katak la iha ema ida bele desafia sira rua.

Iha fulan Fevereiro, Adjunto Sekretariu Jeral, Jose Reis hasai deklarasaun ida katak la iha ema Fretilin ida bele troka Lu’Olo ho Mari Alkatiri.

Redikulu (makili) tebes ita rona afirmasaun nee. Uluk, Harmoko, menteri Penerangan (Informação) Indonesia nian mos kose Soeharto makaas hodi dehan beibeik la iha ema ida bele troka Soeharto. Maibe movimento sira demokratiku Indonesia tebe monu tiha Soeharto, ema rihun ba rihun forma nadodon pronto ukun Indonésia, no ukun diak liu Soeharto dok. Husi nebaa kedas “maukosedor” Harmoko mos lakon husi orbita desde Soeharto monu.

Ita la hatene, afirmasaun Reis nian nee objektiva eh lae. Ita hotu hatene Reis la’os Harmoko maibe ninia estilo politika mak parese imita Harmoko nian, katak la iha ema ida bele troka Lu’Olo ho Alkatiri.

Afirmasaun Reis nia la reflekte “humilde” maibe reflekte liu “insulto” ida ba militante sira FRETILIN
nian, tanba hakarak dehan, ema hotu iha FRETILIN la iha kapasidade tantanan, só Mari Alkatiri ho Lu’Olo de’it mak iha kapasidade. Karik iha humildade naton, tuir lolos dehan “hau seidauk bele troka ulun boot rua nee ida, tanba hau nia kapasidade seidauk to’o, maibe kamarada sira seluk bele”.

Eksperiensia barak hatudu, dala ruma ema ida sukat ema seluk nia kapasidade la’os haree husi liur, alias husi ema ida-idak nian, maibe lori nia kapasidade rasik hodi sukat ema seluk nian. Tan nee, kuandu nia hanoin katak nia la iha kapasidade mak ema seluk mos la iha kapasidade. Seluk tan fali, dala ruma halo politika “subserviência” nian hodi patraun labele hasai ita husi fatin nebee iha ona ita nia liman, tanba ita hanoin fatin nebee ita hetan nee la’os tanba “merito” maibe tanba favor ema seluk nian, tanba nee buat nebee ita halo mak adora ema nebee fo fatin nee ba ita.

Sekretariu-Jeral (Sekjen) Fretilin, Alkatiri, sente hetan ameasa makaas no afirmasaun Reis nian ladun
efektivu no efikaz hodi trava militante sira nebee hakarak halo mudansa iha lideransa partido nian, ne’eduni, nia la hanoin dala rua hodi halo intervensaun rasik hodi fo sai katak iha emprezariu balu hahu sosa militante Fretilin sira hodi labele hili sira rua Lu’Olo ba Sekjen ho Prezidenti partido nian.

Karik hahalok sosa militante nee iha duni, nee hanesan buat ida grave tebes, tanba kontra prinsipiu demokrasia nian nebee fo liberdade ba ema ida-idak hili tuir nia konsiensia rasik.

Pratika sosa votos nee preokupante tebes. Atu sai de’it Presidente eh Sekretariu Jeral iha Fretilin
de’it mos sira ho sira la buka halai taru demokratikamente eh tuir prinsipiu “fair play” nian,
maibe tenki liu husi sosa votos ho osan eh halo manipulasaun ba ema nia konsiensia. Karik ida nee los, mak iha eleisaun lejislativa mai, bele de’it, Fretilin hamutuk komu osan metin iha liman laran hodi rame-rame sosa votos hodi halakon partido sira seluk tanba sira iha ona eksperiensia ida sosa votos nee. Pratika sira hanesan nee la edukativu no la demokratiku.

Ita la hatene emprezariu sira sosa duni ema eh lae, tanba Sekjen Alkatiri la aprezenta provas konkretas ruma eh ida nee hanesan forma politika ida hodi dezakredita de’it sira nebee hakarak troka sira rua Lu’Olo? Pratika sira sosa votos nee baibain hala’o husi sira nebee iha poder. Sira mak akumula hotu poder politik ho ekonomiku no uza fasilidade Estado eh sasan publiku nian hodi fo benefisiu ba sira nian an rasik. Sira mos uza poder nebee sira iha hodi halo manipulasaun ho “chantagem” oioin hodi bele kaer metin poder nebee iha ona sira nia liman. Aparelho Estado ho partido nian agora iha hotu Lu’Olo ho Alkatiri nia liman, tanba nee, se mak iha pozisaun diak liu atu sosa ema, la’os empreszriu sira eh sira nebee hakarak lideransa foun, maibe sira nebee hakarak “status quo”.

Soe issue hodi desakredita ninia kamarada sira nebee brani hadau malu lideransa Fretilin nian la hetan fuan ruma, mak ikus mai Sekjen Alkatiri la subar ninia arrogansia hodi halo reaksaun ba possivel kandidatura Jose Luis Guterres nian ba Sekjen FRETILIN iha Kongresu fulan oin mai katak: “Keta halo hau hamanasa. Hau dala ruma la gosta hamnasa, imi hothotu hatene. Agora imi atu hamanasa fali nee halo nusa…Bele duni ema ida atu troka hau pronto bele, hau bele pinta hau nia fuuk sai metan fali” (STL, 03/04).

Afirmasaun iha leten nee la’os de’it siniku maibe subestima (meremehkan) Jose Luis Guterres ninia kapasidade atu sai Sekjen no hatudu katak nia mak ema forti no matenek liu iha rai ida nee.

Alkatiri brani ko’alia nunee depois de hetan malu ho presidente Fretilin Lu’Olo iha PN, tanba nia iha ona garantia husi antigo guerrilheiro ida nee hanesan Lu’Olo rasik afirma: [Jose Luis Guterres] “La fo ameasa nada ba hau nia Sekretariu Jeral Kamarada Mari Alkatiri tanba, hau sei apoia nafatin nia to’o rohan (STL, 03/04).

Buka hamosu issue oioin hodi trava militante Fretilin sira nebee pronto atu halai taru ba fatin Prezidenti ho Sekjen Fretilin nian la hetan, mak ikus nee buka halo fali propaganda seluk ho mos ton intimidatoria nian katak, so sira rua (Lu’Olo ho Alkatiri) de’it mak bele hametin no hamakaas Fretilin, maibe sira seluk so buka sobu no estraga de’it Fretilin.

Lu’Olo ho Mari Alkatiri bele “diverte” an (menghibur diri) hodi dehan Jose Luis Guterres la’os “ameaça” ida ba sira, maibe sira konsiente tebes katak figura José Luis Guterres nian hanesan ameasa boot ida ba sira nia pozisaun. Ameasa boot tanba Jose Luis Guterres la’os de’it fundador ASDT/Fretilin, maibe ema ida iha kapasidade, pragmatiku, demokratiku, moderado, humilde
no sempre nakloke ba dialogo ho entidade ho forsa politika hothotu no oioin hodi hametin unidade ho
estabilidade. Ohin loron, maioria husi Timoroan sira presiza ema sira nebee iha perfil hanesan temi iha leten nee, tanba desenvolvimento atu la’o presiza iha unidade, estabilidade ho partisipasaun Timoroan oan tomak nian. Perfil eh karakterisika ida hanesan Jose Luis Guterres nian nee ita la hetan iha Lu’Olo ho Alkatiri. Lu’Olo ho Alkatiri so simu dialogo so sira sente hetan habit metin, maibe iha situasaun normal sira la kuiñese sa-ida mak dialogo. Haree de’it, Padre Apolinário Guterres, Vigario Jeral Diocese Dili nian, iha tinan liu ba, iha manifestasaun nebee Igreja organiza, loron ida tomak hein iha PN atu halo dialogo ho Lu’Olo nebee hanesan prezidenti PN, maibe ulun boot nee rasik lakohi dialogo. To’o ohin loron mos Lu’Olo ho Alkatiri nunka hakarak halo dialogo ho partido opozisaun ho sosiedade sivil hodi diskuti kestoens sira estratejiku eh problema sira nebee afekta ba interese nasional nian. Buat hothotu sira rua hakarak disidi mesak no to’o halo PN sai hanesan tiha ministeriu Governu nian ida no prezidenti PN mak sai tiha hanesan porta-voz Governo nian iha PN.

Agora besik Kongresu Fretilin nian ona no besik mos atu tama iha eleisaun lejislativa, Alkatiri ho Lu’Olo nebee sente lakon simpatia tomak husi Igreija Timor, hahu tuda sai hanoin atu halo dialogo ho Igreja hanesan forma politika ida hodi hamamar Igreija nia laran hodi labele kontra sira nia kontinuidade iha FRETILIN nia oin eh labele kontra sira iha eleisaun lejislativa tinan oin mai.

Dehan padre sira labele halo politika iha batina laran, maibe kuandu besik eleisaun ona, sira hotu buka tabele ba batina hodi halo politika. Sira nia tese nebee dehan padre sira labele halo politika iha batina laran Igreja silu ida-idak, entaun la iha dalan seluk ba sira, agora sira tenki ba buka dialogo ho Igreja hodi uza kurtina tulun Igreja iha area edukasaun nian. Se Padre sira labele halo politika, oinsa mak ba diskuti fali politika sosial ho edukasaun nian ho Igreija?

Dialogo hanesan dalan nebee diak liu hodi hakat liu hanoin ho hahalok hirak nebee la hanesan entre parte rua. Neduni, la iha sala se Governo Alkatiri nian eh Fretilin bele halo dialogo ho Igreja hodi hakat liu diferensa balu nebee iha entre sira. Maibe dialogo nebee PM Alkatiri ho Lu’Olo halo nee la’os naran dialogo de’it, maibe iha intesaun seluk. Hakarak promove dialogo ida nee hodi trava Igreja atu labele kritika sira nia politika. Karik Igreja mak kritika beibeik sira nia politika nebee la los eh la diak mak sei iha mos impaktu ba Kongresu Fretilin nian iha fulan oin mai ho eleisaun lejislativa tinan oin. Bele halo oin-sa mos maioria husi militante Fretilin ema Katolika, tanba nee ulun boot rua nee buka hakbesik an ba Igreja liu husi dialogo hodi militante sira bele hili sira nafatin iha Fretilin nia oin no povo bele hili sira nafatin iha eleisaun lejislativa tinan oin mai. Sidadaun nebee de’it, inklui Lu’Olo ho Alkatiri, iha direitu tomak atu povu hili sira ba fatin nebee sira hakarak, naran prosesu atu to’o ba iha fatin nee mak tenki transparente no demokratiku, labele liu husi sosa votos, halo intimidasaun, manipulasaun ho“chantagem” oioin.


Nota: Artigu ne'e publika iha STL ho ETSA, 19/04/2006

LORON PROKLAMA UKUN-AN BA RAI TIMOR-LOROS’E



LORON PROKLAMA UKUN-AN BA RAI TIMOR-LOROS’E
Carlos da Silva L.F.R. Saky

Ohin loron, ulun boot sira Timor-Loro-Sa'e nian, hahu ona ko'alia kona ba atu proklama ukun-an ba rai Timor-Loro-Sa'e. Ita iha direitu atu proklama ona ita nian ukun-an, tanba konsulta popular iha loron 30 fulan liu ba, emar Timor-Loro-sae hili tiha ona nian dalan ba ukun-rasik-an.
 
Ita nian ulun balu, ko'alia ona atu ita proklama ita nian ukun-an lalais liu diak liu tan, maibe sira la hateten bainhira. Tanba ne'e, hanesan sidadaun ida, liu husi biban ida ne'e, hau apresenta loron (data) balu nebe ita bele hanoin lisuk hodi hili ba loron nebe hodi ita proklama ita nian ukun-an.
 
Ohin loron, iha ita Timor oan nian let, balu hakarak kaer metin RDTL i seluk hakarak halo proklamasaun foun, tanba hare proklamasaun nebe ASDT/FRETILIN halo iha loron 28 fulan Dezembro tinan 1975 hanesan unilateral. Iha rai balu maka rekuinese proklamasaun ne'e, maibe ONU ho Portugal nebe hanesan potensia administrante la rekuinse RDTL ne'e.
 
Hanesan sidadaun ida, nebe ko'alia lori hau nian naran rasik, hau hanoin atu kaer metin nafatin ukun-an nebe proklama tiha ona iha tinan 25 liu ba ne'e. Tuir hau nian hanoin, se forsa politik hothotu simu, entaun, ita halo restaurasaun de'it, lalika proklama foun tan. Iha kumunidade internasionalnian matan ou Nasoens Unidas la rekuinese republik nebe maka ASDT/FRETILIN hamutuk ho povo proklama iha loron ruanulu resisn lima liu ba ne'e, maibe republik ne'e mos iha nian historia. Iha nian historia tanba, ema bara tebes mate halo funu hasoru Indonesia la'os de'it defende ita nian direitu, maibe republik ne'e mos fo espirito makas ba Timor oan sira hodi funu tanba ema rai seluk mai inhadau ita nian rain nebe hetan tiha ona ukun-an. ONU la rekuinese republik ne'e, maibe iha rai balu rekuinese. Ohin loron, kuaze iha rai hothotu, nebe ohin loron hamrik halo manifestasaun hasoru Indonesia, hothotu lori republik ida ne'e nian bandeira, tanba ida ne'e hanesan reuinesimento ida hotu.
 
Ita hare fila fali Indonesia nian historia oituan nune hodi bele hare katak ita bele kaer metin nafatin republik nebe proklama tiha ona iha loron 28 fulan Novembro tinan 1975. Soekarno ho Hata, proklama ukun-an ba republik Indonesia iha loron 17 fulan Agusto tinan 1945. Rai tolu de'it maka rekuinese sira nian republik ne'e, maibe ita nian republik nebe proklama iha loron 28 fulan Novembro tinan 1975, (besik) kuase rai 10 maka rekuinese. Komunidade Internacional la rekuinse proklamasaun nebe Soekarno ho Hata halo iha tinan 1945 ne'e. Husi tinan 1945 to'o tinan 1949 iha funu makas tebes iha Indonésia hasoru holandeses sira. Funu ne'e ramata banhira sira hahu buat nebe bolu «Kofenresi Meja Bindar» ou Konferensi Meja Redonda iha nebe Estados Unidados, Australia ho Belgia tun tau liman. Husi ne'e maka funu foin ramata. Holanda ho Komunidade Internasional rasik la rekuinese ukun-an nebe Soekarno ho Hata proklama iha 1945 ne'e, maibe Holanda ho Komunidade Internasional rekuinese katak Indonesia foin hetan ukun-an lolos iha tinan 1949. Hanesan mos ita nian, Portugal, Indonésia, Nasoens Unidas ho Komunidade Internasional la rekuinese ukun-an nebe Francisco Xavier ho Nicolau Lobato proklama iha tinan 1945. Maski ONU ho Komunidade Internasional rekuinese proklamasaun ukun-an nebe Soekarno ho Hatta halo iha tinan 1945, maibe Indonesia to'o ohin loron sei kaer metin i hakerek iha sira nian historia ho sira nian konstituisaun katak sira nian ukun-an mai husi proklamsaun 1945. To'o ohin loron, iha tinan-tinan, iha loron 17 fulan Agusto sira sempre haksok (comemora) loron ida ne'e hanesan loron nasional, loron ukun-an ba rai Indonesia nian.
 
Se ita hare buat hirak ne'e hotu, depois de intervensaun INTERFET nian i ikus mai kapasete azul tama tan mai Timor, atu hanesan mos uluk Estados Unidos, Australia ho Belgia nebe tama ba iha Indonesia hodi buka dame ba rai ne'e. Sira hetan tiha dame, sira la proklama fali ukun-an foun, maski
 
Holanda potencia kolonizador ho Komunidade Internasional la rekuinese sira nian ukun-an nebe sira halo tiha ona iha tinan 1945. Ita nian mos hansean, ohin loron iha intervensaun husi forsa multinacional nian i ikus mai sei kapasetes azuis mai tan hodi tau dame iha ita nian rain. Se ita hare tuir Indonesia nian, ita la presiza halo proklamasaun foun, maibe restaura de'it proklamsaun nebe ita halo tiha ona.
 
Iha konsulta popular nebe foin liu ba, emar Timor barak tebes (78,6%) maka hili ukun-an. Tuir hau nian hanoin bele mos interpreta katak ida ne'e hanesan reafirmasaun ida ba proklamasaun nebe halo iha loron 28 fulan Novembro tinan 1975. Neduni la presiza atu halo proklamasaun foun tan maibe buka halo restaurasaun de'it. Kona ba forma Estado nian nebe bolu RDTL, ita bele diskute e bele hasai tiha lia-fuan «Democratico» nebe hanesan ulun sira CNRT nian hasai tiha ona iha Jakarta iha fulan hira liu ba ne'e hodi bele hela de'it RTL (Republica de Timor-LoroSae), nune'e hodi labele konotado ho Estado Esquerda nian. Governo bele esquerda, centro ka direita la iha problema, tanba depende ba partido ida nebe maka manan iha eleisaun, maibe Estado labele identifica ho tendensia politik ideologica balu.
 
Hau fiar katak, maun-alin balu ou forsa politik balu la sei simu hanoin nebe hato'o iha leten ne'e. Maibe se hothotu simu, hau fiar katak ema barak nian laran sei ksolok tebes.
 
Se ulun boot ou forsa politik sira Timor-Loro-Sa'e nian la to'o konsenso kona ba hanoin nebe hau aprezenta iha leten ne'e, ita bele buka fali dalan seluk. Iha demokrasia, sempre fo fatin ba ita atu buka dalan hothotu nebe diak liu ba ita nian rain liu husi konsenso politik. Nune'e, ikus mai hau aprezenta loron historiku balu hodi ita hili hodi proklama ita nian ukun-an, bainhira Timor oan hothotu simu.
 
Dalan ka alternativas seluk maka tuir mai ne'e:
 
Loron 28 fulan Novembro tinan 1999
 
Tansa maka hili loron ida ne'e? Maski ita proklama ukun-an foun ho republika foun, maibe monu hanesan ho republik nebe proklama uluk ona, nune'e hodi it bele hanoin nafatin ita nian asswa'in sira nebe mate ba libertasaun nebe funu iha tinan ruanulu resin lima ne'e nian laran iha RDTL nian okos. Ita bele la hakerek ona iha ita nian historia ho ita nian konstituisaun katak ita proklama ita nian ukun-an iha 1975, maibe hili loron 28 fulan Novembro hanesan hodi hanoin i hamta'uk ida ba ita nian maun-alin sira nebe mate ona iha tinan 25 ne'e nian laran. Ita bele hakerek iha ita nian konstituisaun ho ita nian historia katak ita nian loron nasional ukun-an nian maka loron 28 fulan Novembro tinan 1999, maibe ita sempre hanoin nafatin mos sira nebe mate ona hodi defende ita hotu nian direitu ho interesses iha periodo ida nebe nian laran.
 
Loron 7 fulan Dezembro tinan 1999.
 
Loron hitu fulan dezembro, loron ida historiku tebes ba povo Timor-Loro-Sa'e, tanba iha loron ida ne'e, kalohan nakukun taka ita nian rain. Iha loron ida ne'e, funumaluk kolonislista indonesia, ho kro'at tama iha ita nian rain, oho ita nian emar rihun ba rihun, sobu ita nian identidade kultural tomak e la hamta'uk ita nian direitos fundamentais hanesan povo ida ho nasaun ida.
 
Maka ita proklama duni ita nian ukun-an iha loron 7 fulan Dezembro tinan 1999, hodi hatudu katak, iha loron ida ne'e funumaluk Indonesia lori nakun mai ita nian rain, liu tiha tinan ruanulu resin lima, iha loron neduni ita hetan fila fali naroman, hetan fila fali ita nian direito tomak nebe funumaluk hadau.
 
Loron 7 fulan dezembro, hanesan loron lulik ida. Lulik tanba funumaluk oho Timor oan sira la fihir nian kulit, nian tinan ho nian tendesia polítikideologika, tanba de'it Timor oan sira hakarak moris hakmatek iha ukun-an nian laran. Nune'e maka ita proklama ita nian ukun-an iha loron ida ne'e, halo ita la sei haluha sira tomak nebe fo an ba mate hodi defende ita nian rain ho ita nian direito tomak.
 
Loron 1 fulan Janeiro tinan 2000.
 
Loron ida ne'e importante tebes, tanba ita tama iha tinan foun nune mos tama ba tinan 2000 nebe sei lori buat foun oioin mai ita. Loron nebe mundu rai klaran tomak halo festa hodi tama ba iha milenio foun. Ita komemora ita nian ukun-an ho komemora milenio foun hotu dala ida. Loron ida ne'e la'os historiku ba ita de'it maibe historiku ba mundu tomak. Historiku tebes ba ita, tanba ita bele proklama ita nian ukun-an monu los iha loron nebe sekulu ramata hodi tama fali ba sekulu foun.


Nota: Publika iha timor-oan@yahoogroups.com, 22/09/1999

Apresiasaun ba peneliti Mateus Gonçalves ninia hakerek iha STL, loron 11 ho 12 fulan Maio

Apresiasaun ba peneliti Mateus Gonçalves ninia
hakerek iha STL, loron 11 ho 12 fulan Maio
Carlos da Silva L.F.R. Saky*

Hakerek na’in kontente tebes sani “peneliti” (investigador) Mateus ninia hakerek hodi responde haunia hakerek nebee fo sai iha jornal STL iha loron 6fulan Abril. Nee signifika katak hau nian artigo iha ema sani duni no preokupa duni sira kona ba realidade sosial, politika ho ekonomika nebee mosu dadaun iha TL.

Hau mos kontente tanba debate sira hanesan nee bele kontribui ba demokrasia nebee isin diak nebee ita hotu hakarak kuda iha TL.

Maibe “infelizmente” (sangat disayangkan), peneliti Mateus la responde pontu por pontu hau nia hakerek iha artigo sira ho titulo “PM Alkatiri ditador duni ka lae?” (STL, 22/04/2005), “Legalidade ho Lejitimidade Governo Alkatiri Nian” (STL, 09/05/2005) no artigu seluk ho titulo “Subornu, Hamalaha no Presaun ba Media” (STL, 14/02/2005), maibe ninia prefere responde ida nebee hau la aprezenta ho dados ho titulo “Vitoria ba Governo no Derrota ba Igreija” (STL, 6/05/2005).

Hau labele hakerek artigo ida repete bebeik dadus nebee iha. Neduni, karik peneliti Mateus hakarak hatene katak PM Alkatiri ditador duni ka lae, favor ida, sani hau nia artigo sira temi iha leten nee. Hau fiar katak Mateus la’os peneliti pre-historia nian, maibe historia kontemporaneo nian, tanba nee, buat nebee akontese iha tinan hira ikus nee la iha ida mak lakon husi peneliti nia matan. Peneliti ida labele sani de’it artigo ida hodi sai baze ba investigasaun nian maibe presiza buka sani mos artigo sira seluk nebee iha relasaun ba malu.

Karik peneliti iha mundu nee hatene buat hothotu, hau fiar katak peneliti Mateus mos hatene buat hothotu, inklui ida tan sa mak hau uza “sociológo”. Karik la hatene, favor ida ba Portugal hodi buka hatene, nunee peneliti labele sai fali ema matan dok hodi sik iha fatin de’it.. Hau la sei eksplika iha nee tanba nee la’os preokupasan ou buat urjente ida ba povu TL. Parese importante ba peneliti Mateus, maibe la’os ba povu TL.

Peneliti Mateus la konkorda ho hau kuandu hau dehan PM Alkatiri ninia komportamentu balu hanesan ditador nian, infelizmente nia la rebate hau nia hanoin hodi justifika Governo Alkatiri nian nee demokratiku, transparente, responsavel no dialojiku nee oin-sa. Ninia politika desentralizasaun ho deskonsentrasaun nee to’o iha nebee? Ninia esforsu atu halakon terror ho intimidasaun ba partido seluk nian militante iha aldeia sira remotas (terpencil) nee to’o iha nebee? Eleisaun chefe aldeia ho chefe suku nee livre, justa no demokratiku nee to’o iha nebee? Tan sa mak ema barak iha kartaun eleitoral, maibe naran la iha hodi tuir fo nian votos iha eleisaun suku? Tan sa mak ema iha aldeia ida nia naran ba mosu fali iha aldeia seluk? Tan-sa mak PM Alkatiri la ba eksplika iha PN kona ba ninia alegasaun envolvimentu iha suborno nebee agora iha hela tribunal iha Amerika neba. Tan sa mak PM Alkatiri la ba PN hodi eksplika katak iha abuzu de poder ou korrupsaun iha Ministerio Obras Públikas ho Finanças nebee membru balu husi Governo mak fo sai rasik? Tan sa mak hasai ema seluk husi uma Estado nian enkuanto Fretilin okupa gedung B7 nafatin? Tan sa mak hasai funsionariu publiku sira iha Suai nebee partisipa iha aktividade politika iha partido balu nian nebee la’os iha loron ho horas serbisu nian? Tan sa mak la hasai mos funsionariu publiku sira nebee uza kareta Estadu nian hodi halo aktividade politika Fretilin nian no tuir reuniaun Fretilin nian iha horas serbisu nian? Buat sira nee bolu ho naran sa-ida? Hau la sei repete eksplika tan dala ida, tanba iha hau nia artigo sira temi iha leten, eksplika hotu ona buat sira nee.

Iha artigo sira hau temi iha leten, hau buka aprezenta konseitu kona ba ditadura nian hodi relasiona ho pratika sira iha TL. Agora hau aumenta tan ho informsaun ida hodi justifika katak PM Alkatiri nee ditador duni. Tanba sa? Iha reuniaun extraordinaria,iha loron 30 fulan Abril tinan 2005, maluk sira nebee hanaran an “Fretilin Pembaharu” sira la’os hetan tolok de’it iha Sede Fretilin nian iha Ai-Mutin/Komoro, maibe hetan ameasa makaas husi militante Fretilin seluk nebee defende PM Alkatiri. PM Alkatiri ninia ema hamrik iha sira ida-idak nian kotuk hodi halo ameasa atu baku ou oho. Nee hahalok demokratiku ka lae? Informasaun nee hau hetan rasik husik militante ho membro CCF balu nebee hetan ameasa sira nee.

Peneliti Mateus bele dehan nunee: Sira nebee la gosta Mari Alkatiri mak inventa.
Se peneliti Mateus dehan nunee, justifika duni hau nia afirmasaun sira katak, iha Fretilin laran, iha duni ema barak la gosta lideransa Mari Alkatiri nian nunee mos iha Governo, tanba nee mak so bele trava ho ameasa de’it. Atu hatene ema Fretilin hira mak la gosta lideransa Alkatiri nian, la’os sukat ho sira nebee mak mai hakilar iha CCF neba, maibe tenki liu husi Kongresu Fretilin nian. PM Alkatiri brani halo Kongresu Extraordinaria ruma iha tempo badak nee ou lae, hodi hatene ema Fretilin hirak mak gosta nian?

Atu labele iha manipulasaun iha eleisaun Fretilin nian, presiza eleisaun direkta, katak militante ida-idak fo nia votus rasik, labele tuir reprezentasaun. PM Alkatiri ho peneliti Mateus brani halo eleisaun ida nunee ou lae?

Iha manifestasaun nebee hierarkia Igreija nian organiza, ema balu halo “Viva Fretilin” no “Abaixo Alkatiri”, nee mos signifika katak ema la gosta governasaun PM Alkatiri nian. Kuandu ita buka argumentus la hetan, sempre iha bibi ida hodi ita halo ba bode expiatoria (kambing hitam). Bibi nee mak naran “otonomi”. Maibe, karik ema ruma la hakilar “Hatun ditador Alkatiri”, bibi otonomi nee mos dehan Fretilin nian hotu.

Antes atu tama ba asuntu seluk, hau husu obrigado barak ba peneliti Mateus tanba ninia lisaun boot kona ba historia sosiolojia nian.

Hau lakohi dehan lisaun historia sosiolojia nian nee hau hetan iha semester I ou semeter seluk, tanba hau lakohi peneliti Mateus hanoin hau hatun nian. Hau hakarak dehan de’it, hau ladun interesadu atu halo debate kona ba teroria sosilojia nian, maibe hau prefere halo debate kona ba ema nia moris lorloron depois uza teoria hodi leno. Atu ko’alia kona ba ema Timor nian moris iha aspektu hothotu, hau hanoin importante duni atu kuinese povu ida nee nia historia. Tanba nee, se peneliti Mateus laran kaman karik, favor ida, hato’o hela titulo obras (karya-karya) investigasaun historia nian mai hau, ou pelo menos investigasaun sira nee agora publika iha nebee, nunee hau bele hetan hodi kumprende diak liu tan historia Timor nian.

PM Alkatiri mos agora kontente tebes, tanba nia konsegue rekruta aluno diak ida, tanba la buka halo debate kona ba ema nian ideias, maibe gosta liu halo sindiran, hatun ema ou halo atakes pessoais no buka kestiona mak ema nian kursu. Peneliti Mateus tuir lolos PM Alkatiri nian ain-fatin, tanba iha tinan hirak liu ba, PM Alkatiri mos kestiona Timoroan sira nebee serbisu iha ETSG ou TIDS ninia kursu, kuandu sira hakerek buat ruma la monu iha PM nia laran. La buka halo debate ba kestoens pertinentes nebee ema levanta, maibe buka halo atakes pesoais no halo pembunuhan karakter. Peneliti Mateus bele fiar katak, hau la sei tama iha jogo ida halo atakes pessoais. Tanba atakes pessoais la kontribui ba dezenvolvimentu povu TL nian.

Hau lakohi hatun peneliti Mateus, neduni, lakohi buka hatene peneliti Mateus uluk eskola iha nebee no hasai sa kursu, tanba iha Sosiolojia la hanorin ema atu halo atake pessoais, maibe buka halo konfrontasaun ideias. Hau hakarak dehan de’it katak, hau “orgulho” hanesan “sosiologo kelas teri” ida, tanba sosiologo hothotu hahu husi kelas teri mak ba profisional. Hau prefere sai “sosiologo kelas teri” du ke sai “sosiologo gadungan” ou “DR gadungan”.

Husi hakerek nee, hakerek na’in hakarak dehan de’it katak peneliti Mateus ladun iha honestidade (kejujuran), tanba nia dehan: “…Penulispun tidak bermaksud untuk menjatuhkan DR Saky, apalagi meremehkan beliau. Penulis hanya ingin memberikaninformasi yang berimbang kepada masyarakat luas. Karena bagaimanapun kewajiban dari kalangan “terdidik” adalah bagaimana bisa membayar hutang kepada rakyat melalui desiminasi informasi yang benar, agar tidak membodohi rakyat”. Iha nee de’it peneliti Mateus falta tiha ona honestidade, buka halo sindiran hodi hatun ema liu husi bolu “DR”. Alem de ida nee fo ona informasaun falsu ba povu hodi bolu ema “DR” la liu husi penelitian ida teliti katak ema nee DR (sinonimo ho S3 ou Doutor) duni ka lae. Fo informasaun falsu ida nee ba publiku mak naran “membantai diri sendiri” no halo pembodohan ba povu.

Peneliti Mateus fiar an tebes katak verdade absoluta na’in ba ema ruma, maibe nia haluha katak iha siensias sosiais la existe buat ida verdade absoluta. Peneliti Mateus fiar tebes katak iha duni verdade absoluta tanba nee mak lori nia dehan “sekali dibantai habis”, tanba nia hanoin buat nebee nia fo sai hanesan verdade absoluta ida, nebee ema seluk labele rebate. Karik iha verdade absoluta, Marx hakarak sobu hotu klase sosial liu husi ninia teoria revolusaun sosial, maibe ita haree didiak, Komunista sira iha Eropa Leste monu hotu ona, maibe klase iha sosiedade nia laran sei existe nafatin, justru liu husi dalan demokrasia nian mak hamamar desigualdades de classes, la’os liu husi ditadura proletariado ou demokrasia proletariado.

Seluk tan, peneliti Mateus mos dehan: “Mungkin juga ucapan-ucapan [para hierarki Gereja atau demonstran] ini sangat berpengaruh terhadap opini dari DR. Saky”. Dala ida nee, la’os ema seluk mak tiru peneliti Mateus nia ain, maibe ita peneliti mak “membantai diri sendiri”, tanba hau nia artigo fo sai depois de hierarquia Igreija nian fo sai ba publiku katak “manifestasaun nee atu hasoru ditadura nebee mosu dadaun iha TL”, no povu ou sarani sira hakilar “Hatun Ditador Alkatiri” desde manifestasaun hahu iha loron 18 fulan Abril. Bolu PM Alkatiri ditador fo sai rasik husi Komunikadu Igreija nian nebee bispo Alberto Ricardo mak asina no lia-fuan sira hanesan nee repete beibeik iha Radio RTK iha primeiro dia manifestasaun nian.

Parese, peneliti Mateus hanoin bispo ho padre sira kala beik ba rohan mai rohan, neduni hau bele influensia sira. Oin-sa mak ema “sosiologo kelas teri” ida bele influensia instituisaun Igreija Katolika ida tuan tebes no iha influensia boot tebtebes iha TL? Se peneliti Mateus iha honestidade karik, tuir lolos nia dehan la’os hau nia artigo mak influensia manifestante sira, maibe manifestante sira mak influensia hau nia artigo, tanba sira ko’alia no hakilar Alkatiri ditador antes ba hau nian hakerek.

Seluk tan, peneliti Mateus dehan: “(...) Dalam tulisan ini saudara Saky dengan bangga dan percaya diri menyatakan bahwa “Gereja Katolik dan seluruh rakyat dinnegeri ini tidak lagi percaya dengan pemerintahan Alkatiri, begitupun dengan orang-orang yang berada di tubuh Fretilin yang telah lama menghendaki perubahan di dalam Fretilin”. Dala ida nee mos peneliti Mateus Gonçalves “membantai diri sendiri”, tanba nia buka fo informasaun falsu katak hau dehan “seluruh rakyat di negeri ini” la fiar ba Governo Alkatiri nian, tanba iha hau nia hakerek la iha fraze ruma mak temi povu tomak (seluruh rakyat) la gosta PM Alkatiri. Hau temi “...sira hotu nebee tau fiar ba Igreja, nee la’os sinonimo ho “seluruh rakyat” tuir tradusaun ou interpretasaun peneliti Mateus nian. Buat sira hanesan nee mak dehan fo informasaun falsu no membodohi ou halo beik povo.

Peneliti ida kuandu la iha honestidade mak sei influensia rasik ninia rezultadu investigasaun. Mak ninia investigasaun sei nakonun ho subjektividade tanba nia la konsegue hadok nia an husi ninia emosaun ou lasus emosionais ho objecto de estudo nebee iha. Tanba nee, peneliti ida mos presiza aprende oin-sa mak sai honesto (jujur) no objektiva.

Artigo ida nebee peneliti Mateus halo tanggapan ba nee mos hanesan analize simples ida kona ba se Igreija hakiduk sa-ida mak sei mosu. Analize ida bazeia ba
faktus nebee iha no tenki haree faktu nee hanesan buat konkretu ida no konkluzaun mos bele preve sa-ida mak sei mosu. Marx rasik mos iha ninia analize nia halo previzaun katak sei halakon kapitalista liu husi revolusaun sosial, maibe nia sala tiha, tanba komunista sira mak agora monu nabnaba, maibe kapitalista sira sai forte tan de’it.

Hau labele halo analize ida hodi halo kontente ema ruma nia laran. Hau fiar katak Igreija mos la kontente kuandu hau dehan sira sai derrotadu politikamente no ema sarani barak sei sai decepcionado (kecewa) tanba la atinji sira nian objektivu ida hatun PM Alkatiri. Buktinya hau nia artigo prova duni katak ema barak sai decepcionado, tanba nee, prezidente Xanana nebee ema hotu respeita tebes, dala ida nee, ema hakilar nian ho lia-fuan balu nebee mos la midar no Igreija rasik mos iha difikuldade duni eksplika ba manifestante sira. Se peneliti Mateus marka prezensa hotu iha manifestantes sira nian klaran karik, pasti peneliti Mateus haree sentimentu ho emosaun nebee mosu iha ultimu dia manifestasaun nian. So ema nebee taka tilun ho matan mak labele rona, haree no sente realidade sira nee.

Peneliti Mateus mos eksplika katak relijiaun Katolika nee la’os naran mosu de’it iha TL, maibe mai hamutuk ho kolonialista português sira. Hau mos konkorda ida nee, maibe “sayangnya” peneliti Mateus mos la buka hatene dok liu tan katak, relijiaun ida nee ohin halo parte ona identidade no kultura povu TL nian ka lae? Se la halo parte, tan-sa mak sarani sira tenki defende makaas? Peneliti Mateus pasti hatene katak, iha luta nasionalista nian ba ukun an, kuaze hothotu, la’os de’it buka defende liberdade ho igualdade, maibe defende mos identidade kultural. Se identidade kultural la importante, tuir lolos, ohin loron, iha mundo mos la presiza ona iha fronteiras Estadu-Nasaun no halo mundu nee sai Estado ida de’it. Maibe buat ida identidade kultural nee mak sai razaun ida forte liu hodi fahe mundu ba Estadu-Nasaun keta-ketak.

Se peneliti Mateus halo ona investigasaun ruma no hatene ona katak ema timoroan maioria mak dehan relijiaun katolika la’os sira nian identidade kultural
no minoria mak defende, ba hau la iha problema, maski nunee, tenki respeita kulturas grupus minorias nian, tanba demokrasia mos proteje grupus minorias sira nian identidade kultural.

Se peneliti Mateus sani barak obras Amilcar Cabral nian karik, pasti hatene katak, Amilcar Cabral mak defende ho nehan no liman kukun hodi lian portugues
tau iha Guine-Bissau ho Cabo-Verde nudar lian ofisial no rekuinese hanesan identidade no kultura povu rai rua nee nian rasik, maski adopta de’it. TL nebee ohin loron defende makaas portugues mos hetan influensia husi Amilcar Cabral.

Presiza hatene katak, lian portugues nee mos kolonialista sira mak lori hamutuk ho relijiaun ba rai sira nebee sira ukun. Buat rua nee hotu hanesan identidade kultural. Se ita haree didiak, relijiaun Katolika ninia abut metin liu iha TL kompara ho lian portugues rasik. PN nasional bele hili lingua nebee de’it diak hodi halo ba lingua ofisial, maibe PN labele hili relijiaun ba ema, tanba ida nee halo parte ona ema nia fiar, ema nia klamar no ema nian moris lorloron.

Ulun boot sira, inklui lideransa Fretilin nian, rekuinese katak portugues mos hanesan ona identidade kultural TL nian, maski ema oituan tebes mak ko’alia lia ida nee kompara ho timoroan sira nebee fiar tuir Katolika nian.

Peneliti Mateus mos hanoin katak hahalok ditadura nian mak ema ou grupu nebee kaer ema sulan iha kadeia ou oho ema de’it, maibe hahalok seluk la’os ida. Ema ruma la duvida katak ditadura mos evolui. Ditadura nee mosu husi ki’ik mak sai boot, la’os mosu mai sai boot kedas, tanba nian mos hanesan prosesu ida. Iha rai barak, konsegue tau demokrasia iha sira nian rain tanba, ninia sidadaun sira rasik buka oho tutuir finin ditadura nian nebee mosu. Se la oho tutuir mak nia sei moris no boot ba beibeik. Defisil liu tan atu kombate kuandu pratikas ditadura nian manan forma no estruturadu ona no sai sistema ida nebee susar atu sobu. Bele sobu maibe presiza vitima barak tebes. Peneliti Mateus pasti hatene ditadura sira monu la’os naran monu de’it, maibe presiza luta naruk ida no lori vitima barak. Tanba nee, tuir hakerek na’in, hierarkia Igreija ho sarani sira halo buat diak ida ho manifestasaun nebee foin liu ba, tanba ho manifestasaun la’os de’it oho nurak kedas ditadura nebee atu mosu. Manifesasaun nee mos bolu atensaun ba politiku ou partidu nebee de’it katak povu TL la admite ditadura ruma atu mosu iha rai ida nee.

Peneliti Mateus mos dehan hau la aprezenta dadus kona ba Igreija ho povu la fiar ona Governo Alkatiri nian, maibe peneliti rasik lakohi loke matan hodi haree “National Opinion Poll” IRI nian nebee husu ba entrevistados sira, “se ohin mak halo kedas eleisaun sira vota ba partido nebee”. Resposta nebee hetan husi sondajem nee, Fretilin hetan 54%, PD hetan 13% no PSD hetan 8%. Nee signfika katak ema 66% nebee uluk hili Fretilin iha eleisaun Asembleia Konstituinte iha 2001, 12% lakon tiha ona fiar ba Fretilin, enkuanto PD nebee hetan 9% iha eleisaun 2001 haksoit ba 13%, signifika manan tan 4%, iha sorin seluk, PSD sa’e husi 8% ba iha 10%, signifika manan tan 2%. Indikador seluk mos ita sei bele haree husi eleisaun chefe aldeia ho suku nian. Husi nee ita sei haree konfiansa povu nian ba Fretilin sei sa’e ou tun. Maibe husi Distrito sira nebee halo tiha ona eleisaun, se partido ida-idak halai mesak, Fretilin sei manan, maibe se tau opozisaun ho independentes hamutuk, Fretilin lakon tiha ona iha Distrito balu. Nee signifika katak, iha Distrito balu Fretilin lakon dadaun ona konfiansa husi povo. Maibe, atu haree diak liu, se povu sei iha konfiansa nafatin ba Fretilin ou lae, hein to’o eleisaun chefe suku ho aldeia hala’o tomak iha Timor mak foin bele halo komparasaun ho eleisaun Assembleia Konstituinte nian iha 2001. Se Fretilin hetan persentajem hanesan nafatin ou boot liu eleisaun 2001 nian, nee signifika katak Fretilin iha konfiansa nafatin husi povu, maibe se lakon persentajem barak, nee signifika povu lakon dadaun konfiansa ba Fretilin. Iha fatin sira nebee Fretilin lakon votos barak, sei iha mos relasaun ho komportamentu politik PM Alkatiri nian nebee arrogante no siniku iha responde povu nian preokupasaun ba kestoens oioin nebee ligadu ho povu TL nia moris.

Tuir IRI nia sondajem mos hatudu katak Alkatiri lakon popularidade ho lider timoroan sira seluk. Alkatiri hetan 49%, Ramos Horta hetan 83%, Lu-Olo hetan 64% no Taur Matan Ruak hetan 79%, Xavier do Amaral hetan 67%, Mario Carrascalão hetan 68% no Rogerio Lobato hetan 52%. Persentagem nebee okupa fatin boot liu mak bispo Belo, bispo Nascimento ho prezidente Xanana Gusmão. Bele dehan katak ho manifestasaun nebee hierarquia Igreija nian diriji, boot ou ki’ik, sei iha influensia ruma ba ba lideransa Alkatiri nian nudar Sekjen Fretilin nian no nudar PM.

Se ita hakarak hatene lolos total povu hira mak gosta ou la gosta governo Alkatiri nian, entaun la iha dalan seluk, dalan mak halo eleisaun antesipada. Se mak ta’uk eleisaun antesipada. Indonesia mos uluk dehan povu maioria hakarak integrasaun, maibe sira ta’uk referendum. Se povu maioria fiar ba Alkatiri, tuir lolos nia brani husu demisaun hodi konvoka eleisaun antesipada. Se povu gosta nian, pasti iha eleisaun antesipada nian sei manan ho maioria absoluta hanesan Anibal Cavaco Silva halo iha Portugal, iha nebee nia manan ho maioria absoluta depois de nian rasik husu demisaun, rezultadu ida diak liu dok kompara ho ema hili nian primeira vez. Peneliti Mateus ho PM Alkatiri brani hola risku ida nee ka lae?

Peneliti Mateus iha ninia artigo sempre exige dados husi ema seluk, maibe iha ninia artigo, ita nunka haree dados ruma, maibe iha de’it mak teoria sira nebee foti husi autor balu no la relasiona ho problemas nebee mosu dadaun iha TL. Autor sira nebee nia temi nee mos nia la dehan foti husi livro nebee, nunee ema bele konfirma. Se hakarak buat ida sientifiku entaun tenki tau fonte (sumber) sira nee hotu no iha pagina nebee, nunee atu evita ema deskonfia katak teoria sira nee kopia tomak husi livro balu.

Peneliti Mateus mos ho “orgulho” no fiar an tebes dehan: “Mungkin TL adalah satu-satunya negara yang memberikan akses tidak terbatas kepada kalangan jurnalis untuk menulis, menyiarkan berita semau mereka”. Se fo bebas karik, nusa mak iha presaun ba TVTL ho STL? Nusa mak iha presaun ba radio RTK? (Hare STL, 20/04/2005). Haruka STL sai husi edifisiu nebee dehan Estadu nian, tanba de’it jornal nee fo sai ema hamala iha Distrito balu, nee perseguisaun politika ka la’os? Karik la’os perseguisaun politika, Fretilin mos la iha razaun atu okupa edifiu B7, tanba edifisiu ida nee mos ninia status hanesan mos edifisiu nebee STL uza. Se jornalista sira halo notisia ruma la los ou krimi ruma, nusa mak la lori ba tribual, maibe tenki sofre presaun? Ka la iha razaun naton neduni buka presiona husi kotuk de’it? Ida nee mak naran demokrasia nebee diak liu iha mundu nian?

Peneliti Mateus mos gosta buka bode expiatoria (kambing hitam) hodi hateten katak partido opozisaun sira iha manifestasaun nian kotuk, hanesan mos PM Alkatiri hamosu bode expiatoria ida katak, ema sira Viva Fretilin iha manifestasaun nee ema otonomi, tanba sira hakilar “Abaixo Ditador Alkatiri”. Karik ema sira nee la hakilar “Abaixo Ditador Alkatiri”, ita brani tebes halo manipulasaun opiniaun publika hodi dehan “povu mak Fretilin no Fretilin mak povu”, maibe kuandu ema iha hanoin oin-seluk ho ita, ita hahu fahe povu ba Fretilin, ba otonomi, ba “frustrado” ho seluseluk tan. Se peneliti Mateus iha provas, nusa mak la temi partido sira nebee iha manifestasaun nian kotuk?

Hau fiar katak peneliti Mateus mos militante RENETIL. Iha RENETIL ninia Objektivus Estratejiku ida, nebee hasai iha IV Kongresu (Dili, 7-9 de Maio 2004), organizasaun nee deklara katak RENETIL sei kombate “hasoru pratikas fasizmu, ditador no anarkizmu politiku atu hamoris governo nebee demokratiku”. Nudar militante RENETIL, hau nia artigo sira denunsia hahalok ditadura nian la’o iha objektivu estratejiku ida nee nia laran, la’os ajenda partido ruma nian hanesan peneliti Mateus hanoin. Se hau hakerek nudar militante partido ruma nian, tuir lolos hau mos bele halo ajitasaun hanesan Karl Marx halo iha nebee halo apelo ba: “trabalhadores iha mundu tomak hodi hader halo funu hasoru Kapitalista”. Maibe hau la halo apelo ruma hanesan Marx halo, ate iha hau nia artigo barak, hau sujere tan oin-sa mak hadi’a Fretilin no hadi’a aksaun Governo ho PN nian hodi responde diak liu ba povu nian nesesidade. Hau la’os kritika de’it, maibe aprezenta mos solusaun. Agora Fretilin ho Governo hakarak simu ou la simu, nee problema sira nian.

Hau nia artigo sira nee mos ladok husi missaun RENETIL nian nebee dehan “Halibur no dezenvolve nafatin rekursus humanus no hakbiit RENETIL nudar ajensia transformasaun sosial progressiva atu nee bele hamoris sosiedade ida forte no governo nebee demokratiku tuir Konstituisaun RDTL nian” (Haree iha Deklarasaun Final IV Kongressu RENETIL nian).

Karik loron ruma, ema RENETIL ruma mak ukun TL no la demoktatiku mos hau denunsia nafatin. Neduni, la’os Mari Alkatiri, ou Fretilin ukun mak lori hau denunsia ou halo kritika, se de’it mak ukun la los hau sei denunsia no kritika nafatin, tanba ida nee hanesan dever sidadaun aktivu no demokratiku ida nian.

*Sociologo 

Nota: Artigu ne'e publika iha STL, edisaun 14 ho 15/05/2005

Wednesday 11 January 2012

ELEISOENS LIDERES KOMUNITARIAS: SE MAK MANAN?

ELEISOENS LIDERES KOMUNITARIAS: SE MAK MANAN?
Carlos da Silva L.F.R. Saky

Eleisoens Lideres Komunitarias (ELK) foin liu semana rua resin. ELK ba darua nee la’o ho diak kompara ho dauluk iha tinan 5 liu ba. La’o diak tanba, ladun mosu disturbius signifikantes nunee mos irregularidades makaas hanesan iha tinan 2005 nian. Parabens ba CNE, STAE, PNTL, UNPOL, partidos politikus, autoridade lokal ho entidades nasionais ho internasionais no povo Timor Lorosa’e (TL) tomak nebe’e tulun ona sucesso ELK nee.

Pergunta nebee hatur agora mak ida nee: Se mak manan iha ELK ba dala ida nee? Karik pergunta nee halo iha tinan lima liu ba, partido politika sira hadau malu reklama vitoria ba ida-idak nia an, maibe, dala ida nee, la relevante ba partido politiku ida ou politiku na’in ida halo reklamasaun, basaa, iha ELK darua nee, kandidatos ou pakotes nebee mosu la reprezenta partido ruma.

Maski ELK dala ida nee la lori partido politika ruma nia naran, maibe iha tentativa husi politiku na’in balu ou partido politika balu buka politiza buat nebee tuir lei nian labele politiza ou partidariza. Molok ho hafoin eleisoens, sekretario-geral partido Fretilin nian, Dr. Mari Alkatiri, buka politiza ELK darua nee, liu husi afirmasaun ida katak, “Fretilin sei borong hotu eleisoens Xefe Suku” (Timor Post, 10/10/2009), alias, Fretilin nia kandidatos ou pakotes sei manan iha territorio tomak. La’os nee de’it, iha Subdistrito distrito Uatu-Lari nian, kuadros ho militantes Fretilin nian husi suku balu, hanesan husi Matahoi ho Waitame ba iha Suku Afaloikai, Babulo ho Vessoru hodi fo apoio ba kandidatos ou pakotes iha suku tolu nee, nebee ligado ba partido Fretilin. Prezensa militante Fretilin sira husi suku seluk, iha kampanye ida iha suku Afaloikai, kuaze hamosu tiha konfronto fiziku. Felizmente membros PNTL sira nebee fo seguransa ba ELK aktua ho imparcial no profissional hodi evita tiha konfronto fiziku ida.

Iha loron 13 fulan Outubro, Fretilin halo deklarasaun ida tan katak sira manan ELK ho 56%. Ikus mai, deputado Joaquim dos Santos mos reklama publikamente katak Fretilin manan ho 65% (STL, 15/10/2009). Husi parte AMP nian, la iha politiku ruma reklama publikamente katak AMP mak manan, maibe iha reklamasaun subsubar balu katak AMP kuaze borong hotu ELK iha Timor laran tomak. Ita la hatene, politiku na'in sira nee, ba lamas dados sira nee husi nebee hodi sukat ho reklama vitoria sira nee. Kala sira iha sira nia instrumentu rasik hodi sukat se mak manan ho se mak lakon iha ELK darua nee, maibe la existe instrumento valido, formal ho kredivel ruma hodi sukat vitoria partido sira nian.

Sadere ba deklarasoens sira publikas Fretilin nian iha leten, ita bele halo interpretasaun oioin. Primeiro Fretilin la borong hotu ELK iha TL laran tomak tanba hetan de'it 56% ou 65% i segundo percentagem 56% ho 65% nebee Fretilin aprezenta, hatudu momos data sira nebee la kredivel ho la konsistente, tanba balu dehan 56% i seluk dehan 65%. La iha orgaun independente ho ofisial ruma mak konfirma vitoria Fretilin nian tanba labele konfirma duni buat nebee la konfirma nian. Deklarasoens ho reklamasoens husi Fretilin hanesan esforsu ida hodi halo manipulasaun ba opiniaun publika katak Fretilin sei makaas hodi la'o ba iha eleisoens municipios tinan oin mai i bele mos hodi evita militante Fretilin sira halai hotu ba partido sira seluk tanba Fretilin fraku ba beibeik. Se sira admite Fretilin lakon hotu iha Distrito sanulu resin tolu (13) hanesan de'it sira halo anuncio antecipada ba derrota Fretilin iha eleisoens municipios tinan oin mai ho eleisoens legislativas iha tinan 2012 mai.

Tuir hakerek na’in, susar tebes ba ita atu valida reklamasoens partidarias sira nee, tanto husi Fretilin nian nunee mos reklamasoens subsubar sira AMP nian, basaa, la iha sasukat formal ho kredivel ruma hodi valida reklamasoens sira nee. Labele valida tanba:

1) Eleisoens dala ida nee la lori partido politika ruma nia naran ou la iha kandidato ka pakote ruma lori partido nia naran, maski iha bisu-bisu husi kotuk katak pakote ida nee ka ida neba halo parte ou besik liu ba partido Fretilin ou bloku AMP nian;

2) Pakote balu kahur malu. Ema husi background politika la hanesan, balu husi Fretilin, balu husi partido sira AMP nian no independende, halo parte hotu pakote ida. Tanba kahur malu, susar tebes ba ita atu reklama pakote ida nee besik liu ba partido Fretilin ou AMP nian;

3) Experiencia 1975 nian, nunee mos eleisoens legislativas 2007 nian, nebee lori partido nia naran hodi persegue ho halo intimidasaun ba malu, halo kandidatus barak, ohin loron, subar metin sira nia opsaun ho konviksaun politika. Partido nebee de’it ba ko’alia ho sira, kandidatus Xefe Suku sira nunka dehan lae, sira nahouk ba partido hothotu nebee hakbesik an ba sira. Se kandidatu Xefe Suku ida afirma nia prontu ou tama ona iha partido hothotu nebee hakbesik an ba nia, nee bele mos signifika kandidatu nee la tuir partido ruma. Hipokrizia ho oportunismo nee hanesan forma ida hodi salva guarda sira nia integridade fizika husi ameasas ema seluk nian. Estratejia ida nee halo politiku ho analista barak monu tama iha kandidatu nee nia jogo. Politiku sira hotu hadau malu reklama kandidatu Xefe Suku ida nee husi sira nia partido, maibe iha realidade, kandidatu nee nem iha simpatia oituan ba partido sira nebee reklama ona katak nia halo parte ona sira nia partido;

4) Kandidatus balu muda duni ona ou hanoin ona atu muda ba partido seluk, maibe la brani deklara publikamente tanba tauk partido nebee durante nee nia halo parte ba, bele halo pressaun ou estraga nia. Kandidatu sira iha kondisoens ida nunee, halo ninia partido konta nafatin ho nia, maibe konta mamuk tanba nia ba tiha ona partido seluk;

5) Kandidatos balu fali tanba ta’uk ou tanba hakarak hetan tulun ruma husi GOverno, sira mos deklara subsubar katak sira muda ona husi Fretilin ba partido AMP nian ida, maibe iha realidade la muda. Iha situasaun ida nee partido sira iha AMP mos konta mamuk, tanba kandidatu nee lohi de’it sira;
6) Iha mos suku balu, mosu pakote uniku mai husi xefe suku tuan nebee uluk eleito husi partido Fretilin iha eleisoens tinan 2005. Iha eleisoens dala ida nee, susar ba ita atu konsidera kandidatu nee sei tuir nafatin Fretilin ou muda tiha ona ba partido sira AMP nian ida, tanba, sira balu, konfesa subsubar katak sira muda ona ba CNRT ou partido sira seluk AMP nian. Tanba konfesa subsubar, Fretilin mos konta nafatin ho nia, maibe konta mamuk tanba Xefe Suku nee muda tiha ona ba partido sira AMP nian balu. Bele mos kontrariu, Sefe Suku nee lohi de’it partido sira AMP nian katak nia muda ona ba partido AMP nian ida, maibe iha realidade nia la muda. Iha nee mos AMP sira bele konta mamuk hotu, tanba Xefe Suku nee la muda ida;

7) Kandidatu Xefe Suku balu, ain sama iha partido rua nia leten. Iha situasaun ida nee, partido sira hotu reklama mamuk tanba Xefe Suku vencedor nee sei indeciso hela, seidauk hatene atu ba los nebee. Ninia tendensia politika depende iha anin boot hu ba nebee;

8) Iha suku balu, partido ida kuaze domina tomak suku ida no ninia militante sira nia unidade metin tebes no fanatiku tebes ba partido ida. Kandidatu Xefe Suku ida, uluk nudar militante Fretilin no eleito mos ba Xefe Suku husi Fretilin iha tina lima liu ba. Iha eleisoens dala ida nee, nia konfesa subsubar ba partido AMP nian ida, nia pronto ona ou sai tiha ona husi Fretilin, maibe militante Fretilin sira iha suku laran la hatene mudansa nee. Sira hanoin kandidatu nee sei Fretilin nafatin i sira hotu vota ba nia. Iha situasaun ida nee, partido sira AMP nian reklama katak Xefe Suku eleito nee sira nia ona no ema sira uluk tuir nia, tuir muda hotu ona ba sira nia partido. Reklamasaun nee bele sala tanba, militante sira Fretilin iha suku laran, la hatene kandidatu Xefe Suku eleito nee muda ona ba partido seluk. Karik sira hatene, seidauk iha serteza militantes Fretilin sira nebee fanatiku tebes bele hili no tuir Xefe Suku nee ba partido seluk. Karik kandidatu Xefe Suku iha karisma ho influensia makaas iha suku laran, la taka dalan katak ninia povo sei tuir hotu nia muda husi Fretilin ba iha partido seluk.

Sadere ba realidade ho komportamentus kandidatus sira nian iha leten, susar tebes ba partido politika sira reklama vitoria ba nia an. Karik bele sukat, so haree husi situasaun partikular balu hanesan tuir mai:

1) Kandidatu ida, antes de eleisoens suku hahu, ho firme deklara publikamente katak, nia sei halo parte partido A ou muda ona ba partido B, maski aprezentasaun kandidatura ou pakote la lori partido ruma nia naran. Ho nunee de'it mak ita bele ho fiar an tomak deklara katak eleitores sira iha suku laran nebee hili ona kandidatu nee, tuir hotu partido nebee kadidatu nee halo parte ba;

2) Durante kampanye ba ELK, kuadros husi partidos A husi suku seluk ba marka prezensa ho fo nia apoio ba pakote iha suku seluk. Iha situasaun ida nee ita bele iha serteza, pakote ida nebee hetan apoio husi suku seluk iha ligasaun ho partido A;

3) Militantes ho kuadros partido ida nian iha suku laran fo apoia tomak ba kandidatu ida nebee identifikadu ho partido A. Iha nee ita bele fiar katak pakote ida nee besik liu duni ba partido A tanba hetan apoio husi kuadros partidos ho militantes tomak husi partido A nian iha suku laran;

4) Bele mos nota kandidatu ida halai sai ona husi partido A i tama ona iha partido B. Iha nee bele haree husi kuadros ho militantes husi partido A iha suku laran la fo ona apoio ba kandidatu nee i kandidatu nee mos hahu hetan apoio husi kuadros ho militantes husi partido B iha suku laran. I kandidatu ida ses an ona husi partido A manan, nee signifika nia lori ses ona eleitores barak iha suku laran husi partido nebee uluk nia halo parte ba hodi muda fali ba partido B.

5) Kandidatu Xefe Suku ida konfessa ona ba nia familia ho ema konfiansa tebes katak nia sai ona husi partido A ba fali partido B. Iha situasaun ida nee, susar tebes ita halo reklamasaun katak eleitores sira nebee hili nia mos muda hotu ona ba partido seluk, tanba mudansa nebee nia halo, la halo publikamente, maibe halo subsubar sem eleitores sira hatene. La iha serteza katak kandidatu Xefe Suku eleito nee sai ho ema barak ou oituan ba partido seluk, tanba militantes partido nian la hatene mudansa pozisaun Xefe Suku eleito nian.

Bele de’it halo analize bazeia ba situasoens ho hipotezes sira iha leten nee hodi haree pakote ka kandidatu Xefe Suku ida iha tendensia halai ba partido nebee, maibe susar oituan uza sasukat nee hodi sukat forsa partido politika sira nian iha TL laran tomak, tanba situasoens sira temi iha leten mosu de’it iha suku ka subdistrito balu, neduni nia labele sai instrumentu ida hodi sukat forsa politika iha nivel nasional nian.

Karik ita haree los de’it ba Subdistrito Uatu-Lari nian nebee iha indikasaun momos kandidatu ho pakote balu hetan apoio husi Fretilin, por exemplo, dirigentes Fretilin sira balu husi suku Matahoi ho Waitame ba marka prezensa ho fo apoio ba pakote balu iha suku sira Afaloikai, Babulu ho Vessoru. Iha nee ita bele sukat tanba hatudu momos kuadros partidos Fretilin nian husi suku seluk ba fo ninia apoio ba pakote nebee besik liu ou halo parte Fretilin. Haree ba faktu ida nee, ita bele sukat katak Fretilin lakon ona iha suku tolu nee tanba pakotes nebee hetan apoio husi kuadros Fretilin husi suku seluk la manan iha eleisoens dala ida nee. Iha eleisoens 2005, Fretilin manan tomak iha suku nen iha Subdistrito Uatu-Lari nian. Husi buat hirak nee, ita bele to’o iha konkluzaun katak, iha Subdistrito Uatu-Lari nebee hanesan baze Fretilin nian nebee makaas tebes hahu sofre mudansas, tanba, pratikamente, Fretilin lakon tiha ona iha suku tolu nee. Tuir mos informasoens husi militantes partido balu AMP nian ho Fretilin Mudansa katak, kandidatus eleitos sira husi suku Makadiki (pakote unico) ho Waitame nian (pakote rua), husik hela ona Fretilin hodi tama fali ba CNRT ho Fretilin Mudansa. Ita la hatene informasoens sira nee los ou lae, karik los mos, la iha serteza katak militantes Fretilin sira husi suku Makadiki ho Waitame halo eksodus ona ba iha CNRT ho Fretilin Mudansa, tanba kandidatus eleitos sira la halo deklarasaun publikamente antes de eleisoens sukus hahu katak sira sai ona husi Fretilin nebee lidera husi Dr. Mari Alkatiri ho Sr. Lu-Olo.

Mudansas politikas nebee mosu iha subdistrito Uatu-Lari la'os buat izoladu ida maibe nudar konsekuensia husi mudansa politika iha nivel nasional, iha nebee, iha mudansa iha Governo husi Fretilin ba iha AMP. Tanba la'os buat izoladu ida, mak mudansa ida hanesan nee bele mos akontese iha fatin seluk iha Subdistritos sira seluk iha Timor laran tomak, maski susar ba ita atu sukat ho rezultadu ELK nian. Maski susar maibe ita bele haree mudansa sira nee bele provoka husi hipoteses sira nee:

1) AMP mak ukun no Fretilin iha opozisaun nebee halo sira falta meios barak hodi reforsa sira nia an hanesan uluk sira sei kaer Governo;

2) Mudansa politika iha Governo nebee la akompanya ho mudansa politika ho mudansa lideransa iha Fretilin nia laran, halo militantes ho simpatizantes sira Fretilin nian halai barak ba partido sira seluk AMP nian. Sira halai tanba la haree Fretilin halo mudansa ruma iha partido nia laran hodi ekilibra Governo AMP nebee halo mudansa makaas hodi hadi'a povo nia moris;

3) Governo AMP konsegue halo mudansa barak nunee mos rezolve problemas barak nebee uluk Governo Fretilin la konsegue rezolve. Por exemplo problemas sira peticionarios nian, deslokados sira nian ho seluk-seluk tan;

4) Governo AMP garante paz ho estabilidade ba ema hotu, buat nebee uluk Governo Fretilin la konsegue halo hodi evita krizi politika ho militar iha 2006 nebee halo Timor oan barak mate, terus ho lakon ninia sasan;

5) Ema barak hakribi ona ba violensia nebee konotadu ho Fretilin, tanba oho ema ho sunu uma durante no depois de eleisoens 2007;

6) Povo sente hetan beneficio direktu husi Governo AMP liu husi politika social nebee fo subsidio osan fula-fulan ba veteranus, idosos ho defisientes sira, buat nebee uluk Governo Fretilin la halo;

7) Governo AMP halo diskursu politika ida virado ba iha paz, estabilidade, demokrasia no desenvolvimento, enkuantu lideransa Fretilin, la’os hothotu, hamutuk ho militantes balu kontinua halo diskursu sira konfrontativu, iha nebee susar atu muda opiniaun maioria Timor oan sira nian. Sa tan buka manipula opiniaun publika hodi dehan Governo AMP ilegal ho inkonstitusional nebee halo povo sai antipatiku tiha ba Fretilin tanba la promove buat sira los nian maibe lori fali povo ba iha dalan nebee la los nian hodi buka poder;

To'o agora, Fretilin seidauk mosu ho rosto foun ho politika foun ida hodi ekilibra Governo AMP, buat ida preokupante tebes. Maski nunee, presiza rekuinese Fretilin ninia papel nebee halo ona opozisaun forte ida hasoru Governo Xanana Gusmao nian, hanesan foti ona assuntos sira kona ba KKN ho seluk-seluk tan, maski assuntos balu la akompanya ho evidencias nebee forti hodi lori ema sira pratika KKN ba iha Tribunal. Ita hotu hein Fretilin nebee namalaik ona atu manan forsa fila fali hodi halo opozisaun ida forte liu tan ho konstrutiva hasoru Governo AMP nebee mos forte hodi lori progresso ho dezenvolvimento ba Timor oan hothotu.

Atu ramata, karik ita hotu konkorda, la iha partido politika ida manan iha ELK dala ida nee. Fretilin mos la borong nunee mos AMP. Se mak manan iha eleisoens dala ida nee mak Paz, Demokrasia ho povo Timor tomak. Parabens ba lideres komunitarias sira nebee eleito ona nunee mos parabens ba sira nebee lakon tanba sira dignifika ona demokrasia liu husi sira nia partisipasaun iha eleisoens suku nee, no sira mos hatudu ona sira nia maturidade politika hodi rekuinese sira nia derrota no la uza violensia hodi hasoru sira nebee manan. Ita hein politiku na’in ho partidos politikus hothotu, iha eleisoens autarkikas ou municipios ho legislativas mai, banati tuir ELK nebee halo ho diak no dame.

Artigu ne'e publika iha Forum Haksesuk ho STL, edisaun 25/10/2009