Halakon Diskriminasaun
no Hametin Unidade Nasional
Carlos da Silva L.F.R. Saky
Ohin
loron kriminozu barak sei moris livre, halo kontaktu ba mai no buka
hakro’at issue eh diskriminasaun kona ba LS ho LS nafatin. Sira buka
desvia atensaun liu husi hakro’at issue LS ho LM, nunee atu Timoroan
sira han malu nafatin hodi labele hamutuk no halo pressaun hodi lori
sira ba iha Tribunal. Neduni, karik Timoroan hotu preokupa ho justisa,
tuir lolos, labele tan ko’alia kona ba issue LS ho LM eh hakro’at
sentimentu rezionalizmu. Povo ki’ik sira labele ataka malu tanba issue
falsu ida LS ho
LM, maibe tenki hamutuk hodi hametin unidade nasional no lori kriminozu
boot sira ba iha Tribunal.
Karik
Mari Alkatiri, Rogerio Lobato ho ninia maluk sira, nebee hetan
alegasaun fahe kilat no halo krimi moris livre nafatin no ema ki’ik sira
hanesan major Alfredo ho ninia soldado sira mak tama kadeia mak la sei
mosu justisa, dame ho hakmatek iha rai ida nee. Tanba injustisa nee sei
hamosu deskontentamentu makaas iha nebee sei provoka violensia ho
instabilidade.
Tuir hakerek na’in, dame ho hakmaetek sei mosu bainhira: ida)
Labele kaer no hatama de’it ema sira halo sala ki’ik ba iha prizaun,
maibe tenki hatama mos kriminozu boot sira iha prizaun. Karik lae, povo
ki’ik sira bele hanoin katak, tan-sa mak tau major Alfredo ho ninia
grupo iha prizaun preventiva enkuantu Mari Alkatiri
ho Rogerio Lobato, nebee hanesan autor principal krize politika ho
militar no fahe kilat ba sivil sira sei moris livre no hetan privileziu
oioin?; rua) Rezolve problema peticionario sira nian, tanba krize
politika ho militar nia hun lolos mosu husi F-FDTL nia laran. Karik los
no hetan duni iha diskriminasaun, mak kulpadu sira tenki hetan sansaun.
Ho nunee hodi la’os de’it hetan justisa ba ema hotu maibe tulun tau
hikas dame ho hakmatek, nunee mos hadi’a hikas imajem ho kredibilidade
instituisaun F-FDTL nian nebee sai aat tiha ona; tolu) Halakon issue LS ho LM. Atu hamate issue eh sentimentu anti LS eh LM tenki hahu husi Timoroan ida-idak atu halo contenção
(menahan diri) ba buat aat hothotu, alias labele provoka malu, ataka
malu no husik ema ida-idak fila ba nia bairro no hela hakmatek iha nia
uma; hat) atu reforsa tan pontu tolu nee, lider formal ho
informal hothotu, husi LS ho LM, la’os limite de’it iha halo apelo,
maibe la’o hamutuk no
hakbesik-an ba populasaun ho jovem sira, la’o husi bairro ida ba bairro
seluk, halo reuniaun ho populasaun no konsiensializa sira hodi hakribi
krimi ho violensia no hametin unidade nasional. Husu ba ema sira nebee
nauk ema nia sasan hodi fo fila ba nia na’in no sira nebee okupa ema nia
uma tenki entrega ba nia na’in la ho kondisaun ruma. Ho nunee de’it
hodi bele evita odio, vingansa ho violensia no hamosu hikas espirito fraternidade
(persaudaraan). Lideransa sira husi Frente Nacional ba Justisa ho Paz
hamutuk ho autoridade sira nasional ho lokal nian bele halo serbisu ida
nee; lima) presiza intervensaun autoridade sira legal ho formal
nian, alias tenki aplika lei ho firme. Nee signifika katak sira nebee
halo krimi, hanesan provoka ho ataka ema, na’uk ema nia sasan, sunu eh
okupa uma, tenki kaer no kastigu tuir sala todan nebee sira halo; nen)
Estado mos tenki assume ninia responsabilidade, tanba autoridade sira
la hatene ukun mak halo Timoroan sira
rihun ba rihun terus no mate. Responsabilidade ida nee traduz iha tulun
vitima sira hodi hadi’a hikas nia moris. Nee signifika katak, Estado
tenki tulun hadi’a uma sira nebee hetan sunu eh estragos no rekupera
hothotu sasan uma laran sira nebee rahun ou ema na’uk mos. Ema sira
nebee sunu uma eh estraga ema nia uma, sira duni mak tenki ajuda Estado
hodi hadi’a uma sira nebee hetan sunu ho estragos; hitu) Tribunal tenki hala’o nia serbisu ho independente no imparcial. Labele uza double standard
hodi halo justisa, alias ema hotu nebee halo krimi, boot eh ki’ik,
hothotu tenki hetan tratamentu hanesan iha lei nia oin. Sira nebee halo
krimi tenki simu kastigu tuir krimi todan eh kaman nebee sira halo; walu) tenki kria kondisoens hodi fo serbisu ba Timoroan sira, tanba desemprego (pengangguran) mos hanesan fonte prinsipal ida hodi hamosu violensia ho instabilidade.
Ho
medidas sira hotu nebee temi iha leten la’os de’it tulun halakon issue
LS ho LM, maibe bele mos hametin fila fali dame ho hakmatek nunee mos
unidade ida metin entre Timoroan sira. Tanba vitima sira mos senti katak
iha justisa duni no la buka ona atu vinga sira nebee halo krimi. No
sira nebee halo krimi mos konsiente katak krimi nebee sira halo hanesan
buat aat ida nebee tenki hakribi hodi ikus mai labele repete tan. Ho
nunee de’it mak bele halakon issue LS ho LM no bele hametin fila fali
unidade nasional tanba ema hotu sinti hetan justisa nebee sira buka.
Karik la liu hakat sira temi iha leten mak sei susar tebes halakon odi
ho vingansa. Odi ho vingansa mak hamosu krimi, hamosu violensia ho
instabilidade.
Presiza
hatene katak, la’os major Alfredo ho ninia grupo mak hahu eh hamosu
krize politik ho militar iha Timor, neduni tenki
kaer no hatama sira mesak iha prizaun preventiva. Enkuantu Rogério
Lobato nebee fahe kilat no halo krize nee sai boot to’o ohin loron, la
hetan prizaun preventiva ruma. Ironiku liu tan, Alkatiri nebee hetan
alegasaun makaas fahe kilat no forma Equipa Segurança Secreta Fretilin
nian, hetan hearing horas rua de’it no husik la’o livre hodi halo
kontaktu tun sa’en no hetan biban hodi bele halo lakon hotu evidensias
nebee iha. Grave liu tan mak bankada Fretilin nian simu ho liman rua ema
nebee hetan alegasaun halo krimi no iha ona problema iha Tribunal hodi
sai hikas deputado iha PN. Ida nee la’os de’it hanesan precedente aat ida maibe hatudu injustisa boot ida. Ema ki’ik sira kaer no halo hearing kedas no hatama liu ba prizaun preventiva no ema boot sira, hanesan kazu Mari Alkatiri nian, nia mak marka loron halo hearing
no livre la’o ba mai. Ou keta ema boot sira nia isilolon boot liu
kadeia, neduni sira hela iha rai luan nafatin no ki’ik ho krekas
dekor sira mak tama kadeia klot nia laran?
Xanana,
Lere, Taur Matan Ruak, Ramos Horta ho sst., karik uluk sira hatene
Timor ukun-an sai hanesan ohin loron, ita la hatene, sira mos hakarak
terus no funu ba ukun-an eh lae. Sira rasik mak hatene. Maibe, korruptor
ho hamrok ba poder ho ran sira, konserteza sira uluk kedas imajina
Timor sai hanesan duni ohin loron, tan nee, sira la buka evita buat aat
sira nee, maibe sira tau kedas sira nia imajinasaun ho hanoin sira nee
iha pratika. Mari Alkatiri ho Rogerio Lobato ho sira balu tan, sira
imajina antes tiha ona atu halo Timor sai hanesan ohin loron, tan nee,
sira la buka tau demokrasia iha rai ida nee, la buka halo povo rai ida
nee moris diak ho hakmatek, maibe fahe fali kilat ba ema sivil hodi
tulun realiza sira nia imajinasaun aat sira iha pratika.
Nudar
Timoroan ida nebee mos defende ukun-an ba rai ida nee, triste tebes
haree Timor la sai hanesan buat nebee uluk imajina. Uluk ema hotu funu
ba ukun-an tanba hakarak iha ukun-an an nia laran ema hotu moris
hakmatek, moris diak, la hetan terror ho intimidasaun no bele hela iha
nebee no la’o ba nebee de’it. Infelizmente buat hothotu ohin loron la’o
kontrariu tanba ema grupo oan nebee hakarak domina buat hothotu nia
hahalok.
Atu
hadi’a fila fali Timor husi buat aat sira nebee mosu tiha ona, presiza
unidade entre Timoroan sira nian. Ho unidade nee bele tulun harii
sistema demokrasia ida nebee bele garante seguransa, estabilidade,
liberdade ho paz hodi bele lori Timor ba iha dezenvolvimento ho
progresso.
Artigu ne'e publika iha STL, edisaun 01/08/2006